Bitka na Mohačkom polju

Bitka na Mohačkom polju, ekspanzija Osmanskog carstva

Iz povijesti nam je poznato kako je Osmansko carstvo za vrijeme svojeg dugog postajanja vodilo impresivni broj ratova i raznih bitaka. Neke su naravno bile uspješne, dok su neke bile manje uspješne. Do Sulejmana Veličanstvenog Osmansko carstvo je vodilo ratove s ciljem osvajanja i širenja samog carstva. Nakon 16 stoljeća jake vladavine Osmanska država postepeno slabi, te su ratovi više fokusirani na obrambeni karakter. Bitka na Mohačkom polju se odvija u doba kada je Osmansko carstvo u svojoj punoj moći., u tom dobu Osmansko carstvo radi na svojem širenju. Ratovi su u ovom periodu imali napadački karakter s ciljem osvajanja. Bitka na Mohačkom polju ne spada u red najvećih bitaka kao primjerice za Carigrad, ali je od izuzetne važnosti radi posljedica koje je za sobom donijela. Navedenu bitku danas možemo gledati kao važnu bitku tj. kariku koja je dovela do veće ekspanzije Osmanskog carstva. Nakon završetka rata s Perzijom 1525 godine Sulejman Veličanstveni se odlučuje za novi vojni pothvat, a cilj mu je bila cijela Panonska nizina.

Bitka na Mohačkom polju, važnost bitke

Bitka se odvija 29. kolovoza 1526 godine. Bitka se naziva po mjestu Mohaču, po samome mjestu bitke. Osmanski sultan Sulejman Veličanstveni uvjerljivo odnosi pobjedu nad Hrvatsko Ugarskim kraljem, točnije kralj Ludvik II Jagetić se navodno utopio u potoku i tako poginuo i izbjegao ropstvo. Bitka na Mohačkom polju je od velike povijesne važnosti Mađarskoj. Razlog leži u činjenici da nakon pogiblje kralja Ludvika u Mađarskoj nastupa vladavina dinastije Habsburg. Bitka na Mohačkom polju je danas onaj povijesni događaj koji je razdvojio srednji i rani novi srednji vijek u Mađarskoj povijesti. Zanimljiva je činjenica da se bitka dogodila na bojištu udaljenom tek nekoliko kilometara od današnje granice koju dijele Hrvatska Mađarska. Mjesto Mohač se nalazi na rijeci Dunav u Mađarskoj županiji Baranja, odmah do naše Hrvatske Baranje. Danas cesta iz Mohača vodi preko graničnog prijelaza Duboševica Udvar prema mjestima u Hrvatskoj kao Kneževo i Beli Manastir. Veliki broj ugarskih kao i hrvatskih vitezova je poginulo na Mohaču, neki su pali u ruke ropstva dok su se neki odlučili za bijeg. Danas se procjenjuje da je na Mohačkom polju poginulo 20000 kršćana koji su se borili protiv okupacije Osmanlija. Pobjeda sa strane Osmanlija je postignuta zahvaljujući teškoj oklopnoj konjici, topovima i većoj pokretljivosti među vojnicima. Nakon Mohačkog polja Sultan je nastavio dalje na Budim.

Bitka na Mohačkom polju, bitka za Ugarsku

Bitka na Mohačkom polju je donijela pobjedu Osmanlijama koje su krenule prema Budimu. Unatoč navedenoj pobjedi Turci nisu uspjeli u svojem naumu da pokore čitavu Ugarsku. Nakon što su provalili u Budim, morali su se ubrzo povući i nisu ga osvojili sve do 1541 godine kada je navedena bitka označila kraj moći Ugarskog carstva. Češka je tada pripadala Ferdinandu I Habsburškom. Dinastičke borbe su se rasplamsale u Hrvatskoj i Bugarskoj, razlog su bile pristalice Habsburgovaca i drugih pristalica koje su bile za Ivana Zapolje. Hrvatski sabor u Cetingradu tada donosi odluku da će novi Hrvatski kralj biti Ferdinand I i odluka je izrečena 1 siječnja 1527 godine. Borba za nasljedstvo se i dalje nastavljala bez obzira na novog kralja. Borba za nasljedstvo je tada bila izuzetno privlačna jer još trećina Ugarske nije nije bila pod vlasti Turaka. Bitka na Mohačkom polju je i danas važan dio povijesti Mađarske i Hrvatske povijesti. Nedugo nakon navedene bitke dolazi do raspada Ugarskog carstva što je označavalo novo doba u obje države.