Bojite li se pčela, niste jedini – Znanstvenici otkrili da pčele mogu ubosti druge pčele

Ako nestanu pčele, nestat će i ljudi, ugrožen je svekoliki život na zemlji

Iako se mnogi ljudi boje uboda pčela i nastoje ga izbjeći, jer za ljude koji su alergični na pčelinji ubod to može i fatalno završiti, one bodu samo ako vas prepoznaju kao opasnost. Činjenica je da se pčelinja populacija dramatično i neobjašnjivo smanjuje u cijelom svijetu, a znanstvenici upozoravaju, ako nestanu pčele, nestat će i ljudi, ugrožen je svekoliki život na zemlji, a sve je to zbog modernog načina života i proizvodnje hrane.

Tako ispada da je čovjek veća opasnost pčelama, nagone za njega. Pčelinji med je jedina kompletno dovršena hrana koju proizvodi neka životinjska vrsta, a koju mogu jesti i ljudi bez ikakve dorade. Med je hrana-lijek koji sadrži preko 100 sastojaka koje nijedan čovjek još nije uspio imitirati ni napraviti. Čovjek još nije dokučio što pčele znaju, a njemu nikako ne polazi za rukom. I dok se ljudi međusobno ubijaju i istrebljuju genocidima mogli bi od pčela učiti o visokoj socijalnoj organiziranosti.

Pčele bodu ljude, druge sisavce, ali i kukce i pogibaju od svojih uboda

Pčelinji ubodi su smrtonosni samo za njih same, jer ubadajući prepoznatu opasnost štite svoju zajednicu, zato ponekada radije grizu, jer od ugriza ne umiru. Pčele bodu ljude, druge sisavce, ali kukce i pogibaju od svojih uboda, jer ubodom u koži ostavljaju žalac i skoro cijelu svoju utrobu, a to ih ubije odmah i za sat-dva od uboda. Pčelinje zajednice stradavaju od pesticida, fungicida, insekticida, klimatskih promjena, uništavanja bioraznolikosti uzgojem monokultura, virusa i drugih bolesti.

No, napadaju pčele samo ljude i druge kukce kao što je stršljen, napadaju one i članove svoje zajednice u nekim ekstremnim situacijama. Ponekada ubadaju i ubijaju trutove, a kod stvaranja novih pčelinjih zajednica aktualna kraljica pčela (matica) je uvijek u situaciji da pobije mlade kraljice rivalke ili će one ubiti nju. U kriznim vremenima nestašice hrane rojevi pčela idu u pljačku drugih pčelinjih zajednica i tada, usred tog grabeža i otimačine nastane pravi međusobni pomor jer to jest borba za opstanak.

Pčele ponekada uklanjaju jaja drugih radilica

Iako su pčelinje zajednice organizirane na zavidno visokim socijalno-ekonomskim i društvenim principima po kojima svaka jedinka ima svoje mjesto i zadatke, svaka jedinka je u službi zajednice koju će braniti svojim životom. Zato se svi boje pčelinjih uboda, jer kada pčela osjeti prijetnju, ugrozu, opasnost ona bode, riskirajući tako život za zajednicu. Ubadaju samo ženke i jedna vas može ubosti samo jedanput jer nakon toga umiru. Pčele brane svoj rod, a trutovi mogu ugristi više puta jer ne ostavljaju žalac.

No, uočen je jedan fenomen, pčele ponekada uklanjaju jaja drugih radilica i prilično je nejasno zašto to rade. Znanstvenici tek trebaju objasniti rade li to iz nekog do sada neuočenog međusobnog rivalstva ili su ta jaja možda neispravna, defektna, a one imaju neki način da to prepoznaju. Je li to neki međusobni obračun kao kod ubijanja trutova, međusobno ubijanje kraljica ili međusobni ubodi u borbi za hranu prilikom pljačke tuđe košnice ili uklanjanje defektnih jaja.