Bolni spolni donosi su slabo prepoznat i slabo liječen poremećaj koji znatno utječe na kvalitetu života žene i njezina partnera. Uzroci bolnih spolnih odnosa su različiti, od strogo anatomskih do kompleksnih psihosocijalnih i bioloških. Žene često trpe bolne spolne odnose ne bi li udovoljile partneru te potiskuju i zanemaruju problem. Manje od trećine žena s višegodišnjim stažem bolnih spolnih odnosa o tome razgovara sa svojim liječnikom.

Žene s bolnim spolnim odnosima osjećaju bol neposredno prije, tijekom ili nakon spolnog odnosa. Bol može biti smještena u području stidnice ili rodnice, može biti prisutna i u dubini zdjelice, ali može istodobno biti prisutna i na više mjesta.

Mnoge žene oklijevaju započeti razgovor sa svojim liječnikom vezan za bolne spolne odnose. Zbog toga je dobro da za uvod u razgovor liječnik postavi izravno pitanje o postojanju problema vezanom za spolne odnose, uključujući i pitanje o bolnim spolnim odnosima.

Bolni spolni odnosi mogu se podijeliti u tri kategorije:

1. dispareunija – ponavljajuća ili trajna bol spolnih organa udružena sa spolnim odnosom,
2. vaginizam – je rezultat pojačane napetosti mišića dna zdjelice, što uzrokuje bol pri spolnom odnosu,
3. seksualni bolni poremećaj koji nije izravno uzrokovan spolnim odnosom – ponavljajuća ili trajna bol potaknuta seksualnom stimulacijom koja uže gledajući nije spolni odnos.

Kako bi se što bolje definirao mogući uzrok bolnih spolnih odnosa, razgovor s liječnikom može uključivati neka od pitanja:

• Je li bol bila prisutna tijekom prvog spolnog odnosa?
• Je li postojalo razdoblje bez boli tijekom spolnih odnosa?
• Je li početak bolnih spolnih odnosa vezan uz neki specifični događaj?
• Kakav je bio razvoj boli? (Ponavlja li se bol tijekom svakog spolnog odnosa? Je li bila prisutna sa svakim seksualnim partnerom? Jeste li unatoč boli imali spolne odnose? Jeste li na neki način probali olakšati bol? Koliko često i u kojim okolnostima se bol pojavljivala tijekom prethodnih mjeseci?)
• U kojoj se fazi spolnog odnosa pojavljuje bol? Prije predigre i bilo kakvih dodira, tijekom predigre, s penetracijom ili nakon spolnog odnosa?)
• Gdje je točno lokalizirana bol? (U kojem dijelu stidnice, međice, perianalno, u rodnici ili dublje u zdjelici?)
• Kakvog je karaktera ta bol? (Oštra, više poput pečenja ili pulsirajuća? Koliko je jaka i koliko dugo traje? Je li vezana za određenu fazu menstrualnog ciklusa?)
• Kakav je odnos između vas i partnera? (Postoje li neke razmirice u vašem odnosu? Navlažite li se dovoljno. Koristite li se lubrikantima?)
• Jeste li bili seksualno zlostavljani?

Uz ova pitanja treba postaviti i pitanja o redovitosti menstruacijskih ciklusa, o broju trudnoća i porođaja, o načinu porođaja te eventualnim razdorima međice i epiziotomiji.

Treba pitati i o drugim vulvovaginalnim simptomima kao što su iscjedak iz rodnice, neugodan miris, svrbež, krvarenje iz stidnice ili ojedine, suhoća rodnice, je li bilo nekih spolnoprenosivih bolesti ili drugih infekcija spolnog sustava? Je li bilo nekih ginekoloških operacija i operacija radi liječenja inkontinencije ili prolapsa zdjeličnih organa? Koriste li partneri neku kontracepciju? Postoje li neke druge bolesti te uzima li pacijentica neke druge, neginekološke lijekove?

Osim iscrpnog razgovora kako bi se pronašao uzrok bolnih spolnih odnosa potrebno je obaviti ginekološki pregled ne bi li se što jasnije odredilo mjesto najjače boli, uočile eventualne patološke promjene unutrašnjih i vanjskih spolnih organa, a ujedno, ako je potrebno, educiralo pacijenticu o anatomskoj građi vanjskih i unutrašnjih ženskih spolnih organa. Ginekološki pregled uključuje pregled vanjskih genitalija, pregled rodnice i grlića maternice u spekulima, pregled unutrašnjih genitalnih organa uz pomoć dvije ruke te pregled pregrade između rodnice i debelog crijeva prstima kroz debelo crijevo.

Mnoge žene su jako napete te zabrinute zbog ginekološkog pregleda jer je upravo taj pregled izvor boli. Zato je pregled potrebno načiniti uz suglasnost pacijentice i krajnje pažljivo i polako.

Pri ginekološkom pregledu mogu pomoći sljedeći postupci:

Dogovoriti se s pacijenticom da će pregled biti prekinut na njezin zahtjev u bilo kojem trenutku. Ako je pacijentici lakše, pregledu može prisustvovati njoj bliska osoba.

Pregled treba obaviti s najmanjim mogućim ginekološkim zrcalom (spekulumom). Tridesetak minuta prije početka pregleda na ulaz u rodnicu može se primijeniti lokalni anestetik. Inzistiranje na ginekološkom pregledu u pacijentice koja nije na njega spremna treba izbjegavati jer to dodatno produbljuje traumu zbog koje pacijentica i dolazi na pregled.

Najčešći uzrok dispareunije u perimenopauzalnih i menopauzalnih žena je urogenitalna atrofija. Starenjem organizma opada razina ženskog spolnog hormona estrogena, što dovodi do stanjivanja i gubitka elastičnosti sluznice stidnice, rodnice i mokraćne cijevi. Takva se sluznica ne može dovoljno navlažiti tijekom spolnog odnosa, što dovodi do bolnih spolnih odnosa. Žene s vulvovaginalnom atrofijom žale se i na suhoću i svrbež rodnice, pečenje, pojačani iscjedak, a često imaju i infekciju mokraćnog sustava. Takva sluznica je pri pregledu tanka i bez nabora. U liječenju pomaže primjena krema s dodatkom estrogena kao trajna terapija ili primjena sredstava za vlaženje i podmazivanje rodnice – lubrikanti kao povremena terapija prilikom spolnih odnosa.

Žene reproduktivne dobi također mogu imati problema s nedovoljnom vlažnošću prilikom spolnog odnosa iako im je razina estrogena uredna. Najčešći problem u tih žena je u nedostatku uzbuđenja zbog neodgovarajuće predigre ili konfliktne situacije među partnerima, a uzrok može biti i uzimanje nekih lijekova poput onih za povišeni krvni tlak ili za liječenje depresije. U liječenju tog problema može pomoći primjena lubrikanata, produljenje predigre i rješavanje problema među partnerima.

Nakon porođaja, pogotovo ako je bila urezana epiziotomija ili se dogodio razdor međice, mogu se pojaviti bolni spolni odnosi pri čemu je bol najčešće smještena u području međice. Dispareunija može trajati i 12 mjeseci, a liječenje ovisi o uzroku i može uključivati kiruršku korekciju poremećene anatomije međice, fizikalnu terapiju ili terapijsku primjenu ultrazvuka.

Duboku zdjeličnu bol tijekom spolnog odnosa može uzrokovati endometrioza. Na endometriozu kao uzrok dispareunije treba posumnjati u žena za koje se otprije zna da boluju od endometrioze, pogotovo kada ona zahvaća pregradu između rodnice i debelog crijeva te uterosakralne ligamente. Endometrioza se liječi operacijski ili uz pomoć hormona.

Neke ginekološke i uroginekološke operacije, kao što su kirurško odstranjenje maternice (histerektomija) ili različite operacije za korekciju ispadanja zdjeličnih organa i operacije za liječenje inkontinencije mogu uzrokovati bolne spolne odnose.

Vaginizam je i emocionalni i bolni poremećaj koji karakterizira strah od vaginalne penetracije zbog stvarne ili očekivane boli. Vaginizam može biti uzrokovan spolnim odnosom, ali i ginekološkim pregledom ili umetanjem tampona u rodnicu. Liječenje je kompleksno i započinje postupcima za opuštanje mišića dna zdjelice, bedara i donjeg dijela trbuha. U nastavku liječenja primjenjuju se tehnike desenzitizacije kojima žena uči kontrolirati tonus mišića dna zdjelice ne bi li smanjila strah od vaginalne penetracije, poput Kegelovih vježbi. Nakon što je osvijestila tonus mišića dna zdjelice te je umanjen strah od vaginalne penetracije, žena započinje s primjenom vaginalnih dilatatora uz malu količinu lokalnog anestetika. Cilj primjene vaginalnih dilatatora nije proširiti ulaz u rodnicu, već omogućiti ženi da svjesno, opuštanjem mišića na ulazu u rodnicu, vaginalnu penetraciju prestane doživljavati kao bolni događaj. Pristup liječenju je multidisciplinaran, a u timu sudjeluju uz ženu, liječnik psihijatar ili psiholog te ginekolog.

Lokalizirana provocirana vulvodinija je bol koja se pojavljuje pri dodirivanju ulaza u rodnicu. Dijagnoza se postavlja na temelju karakteristične anamneze i ginekološkog pregleda. Pritom je važno isključiti druge moguće uzroke te vrste boli kao što su upala ili atrofija. U liječenju se može primijeniti lidokain lokalno desetak minuta prije spolnog odnosa te ponovno nakon njega. Pomoći može i fizikalna terapija usmjerena na mišiće dna zdjelice.

Vulvovaginitis je upala stidnice i rodnice. Najčešće je uzrokovana kandidom ili trihomonasom i može izazvati bolne spolne odnose. Izlječenjem infekcije, bol prestaje.

Seksualni problemi su česti i u žena i u muškaraca, a mogu nastupiti u bilo kojoj životnoj dobi. Seksualna disfunkcija je širok pojam koji uključuje gubitak seksualne želje, gubitak uzbuđenja, probleme u postizanju orgazma i bolne spolne odnose.

Žene će češće biti zadovoljne sa spolnim životom ako su fizički i psihički zdrave i zadovoljne te imaju dobar i stabilan odnos sa svojim partnerom. Iako starenje organizma, promjene u hormonskom statusu u različitim životnim fazama žene te neke neginekološke bolesti mogu utjecati na ženinu seksualnost, problemi u odnosu s partnerom te posljedični gubitak psihičke i psihološke ravnoteže, najčešći su zajednički uzrok seksualnih problema.