Botulizam – uzrok, simptomi, liječenje

Bolest botulizam uzrokovana je bakterijom Clostridium botulinum

Botulizam je bolest čiji uzročnik je bakterija Clostridium botulinum. Bolest je najopasnija ako se zarazi dijete mlađe od godine dana, obično nakon konzumiranja zagađene hrane, te izaziva tzv. infantilni ili dojenački botulizam koji za tako malo dijete može biti izuzetno opasan po život ako se na vrijeme ne liječi. Otrov iz bakterije može ometati kretanje, hranjenje i disanje tako malog djeteta i važno je što hitnije se javiti liječniku pri sumnji da bi dijete moglo biti zaraženo ovom za njega opasnom bakterijom.

Bolest može biti uzrokovana hranom, poznato je da u medu može biti spora ove opasne bakterije, te se bebama i maloj djeci prije 12. mjeseca života nikako ne smije davati med. Za odrasle i stariju djecu med nije prijetnja za obolijevanje. Djeca starija od godinu dana više nisu u tolikom riziku kao do navršene jedne godine starosti jer njihov probavni trakt može izbaciti spore bakterije kroz tijelo i na taj način spasiti se od komplikacija ove bolesti, kao i odrasli. Najčešće u konzerviranoj hrani pronalaze se ove bakterije, mogu se pronaći u suhomesnatim proizvodima, ribi, te drugim mesnim ili biljnim prerađevinama. Do botulizma može doći ako se rana pacijenta inficira Clostridium botulinum bakterijom. Opasnost od botulizma je u tome što ova bolest izaziva slabost u mišićima i velike probleme s disanjem.

Životinje mogu biti zaražene i prenositi bolest ljudima. Dobro za ljude je da ove bakterije ne mogu preživjeti u kiseloj sredini, niti ako je jače zasoljena hrana ili ako je hrana termički obrađena na visokim temperaturama kuhanjem ili pečenjem. Ova bakterija opstaje u uvjetima bez zraka npr. idealno u konzervama što su za nju povoljni uvjeti za razvoj i razmnožavanje. Nedovoljno termički obrađena i zatim konzervirana hrana može biti pravi izvor zaraze, kao i nepravilno konzervirano voće i povrće, suhomesnati proizvodi (npr. šunka koja nije dovoljno posoljena uz kost). Bitno je napomenuti da se otrov ove bakterije uništava na visokim temperaturama, tako da se preporučuje sumnjive konzerve prije upotrebe kuhati 10 minuta, a one konzerve koje imaju napuhnuti ili ispupčeni poklopac bez obzira ako nemaju vidljivih znakova da su promijenjenog izgleda ili mirisa, ili one čiji sadržaj ima miris po užeglom maslacu, nikako nije dobro konzumirati!

Koje simptome izaziva botulizam?

Najbitnije je znati prepoznati simptome botulizma koji se javlja kod beba i male djece do godinu dana. Prvi od znakova da dijete ima botulizam je zatvor (konstipacija), obavezno se javiti liječniku ako dijete nije imalo stolicu više od 3 dana. Uz to kod botulizma javlja se i slab apetit, bezizražajnost lica, razdražljivost, pojačano slinjenje, manja pokretljivost, slabost u mišićima, problemi s gutanjem, problemi s disanjem, dijete plače manje nego inače, umorno je. Simptomi botulizma već se mogu javiti naglo za pola sata nakon što bakterija uđe u tijelo, a najčešće nakon 12-16 sati.

Kod odraslih javljaju se: glavobolja, nesvjestica, napetost u želucu, paraliza ili slabost mišića, povraćanje, problemi s gutanjem, opasni poremećaji kod disanja, proširene zjenice, mutan vid ili dvoslike, spušteni kapci, poremećaji govora, problemi s probavom, mokrenjem. Ovakvo teško stanje može nastupiti već za jedan dan, čovjek ne može disati ili gutati i može nastupiti smrt ako se nije hitno započelo s liječenjem. Neke od sumnjivih namirnica na koje je dobro obratiti pažnju kad je u pitanju botulizam jesu konzervirani kukuruz, grah, paprika, juhe, gljive, cikla, piletina, pileće paštete, šunka, kobasice i sl. Simptomi botulizma mogu biti slični simptomima nekih drugih bolesti te je potrebno toksin dokazati u stolici, serumu i hrani.

Kako se dijagnosticira i liječi botulizam

Najznačajnije je da se botulizam što prije otkrije kako bi se započelo se liječenjem. Osobito je to važno kod beba, kada mali bolesnik mora biti na liječenju u bolnici, na intenzivnoj njezi, najčešće će biti potreban kisik i respirator, infuzija. Ova bolest se kod beba u nekim zemljama na odgovornost pedijatara liječi i protuotrovom - tzv. botulizam intravenozni imunoglobulin, koji smanjuje rizik od komplikacija. Protiv bolesti botulizma najbitnije je zaštititi se i djelovati preventivno kako bakterija ne bi mogla dospjeti u hranu koju jedemo.

Kod konzerviranja, protiv bakterije Clostridium botulinum, dobro je kvalitetno kiseljenje npr. povrća, s 2% octene ili limunske kiseline, ova bakterija ne voli kiselo niti sol pa je dobro zbog toga mesne namirnice posoliti rastvorom kuhinjske soli s najmanje 10% koncentracije kuhinjske soli. Također ovu bakteriju uništiti ćemo kuhanjem na 100°C već za 5 minuta ili nešto duže, preporučuje se konzerviranu hranu prokuhati 10-tak minuta ili peći na 120°C. U trgovinama obavezno pregledavajte rokove trajanja namirnica, a o eventualnim prekoračenjima upozorite odgovorne osobe ili nadležne inspekcije.

Dijagnostika botulizma provodi se laboratorijskim pretragama, kako bi se otkrio potencijalni opasni otrov u krvi ili u kulturi uzorka stolice. Ponekad se probavni sustav čisti izazivanjem povraćanja ili poticanjem rada crijeva kako bi se što prije i u većoj mjeri izbacili otrovi iz tijela. Kod slučaja infekcije rane botulizmom, liječnici provode i potrebne kirurške zahvate. Oporavak do izlječenja od botulizma može potrajati i nekoliko mjeseci.