Što je bypass

Što je točno bypass?

U razvijenim zemljama glavni uzrok smrti su kardiovaskularne bolesti. Životni stil koji danas vodimo često vodi problema s krvnim žilama, a i sa srcem. Naše žile i naše srce čini naš kardiovaskularni sustav, a neke loše životne navike ili samo loši geni mogu dovesti do ozbiljnih ugroza. Jedna od najopasnijih je svakako začepljenje krvnih žila. Bypass odnosno srčana premosnica označava pojam kirurškog postupka u kojemu se olakšava protok krvi kroz srce i na taj način se znatno smanjuje rizik od srčanog udara ili smrti.

Bypass se kao postupak počeo provoditi tek 1960-ih. Razvijao se paralelno u Sovjetskom Savezu i Argentini. Prije samog bypassa, mnogi su pokušavali doći do načina da riješe mnoge dijagnoze srca kirurškim putem. Ipak je Vasilij Kolesov prvi koji je uspješno obavio proceduru. Ugradnja bypassa koristi se uglavnom kod kronično oboljelih, dok je kod akutnih stanja puno učestaliji stent (mala mrežica koja drži žilu otvorenom). No kako dolazi do potrebe za bypassom?

Bypass: kada je potreban?

Da bismo razumjeli ponašanje našeg kardiovaskularnog sustava, trebamo objasniti i kakve promjene prolazi kroz godine. Naš sustav krvnih žila čini veliki broj arterija, vena i kapilara, a one s godinama mogu oslabjeti ili se oštetiti. Polagano oštećenje krvnih žila zovemo aterosklerozom. Kakve to ima veze s bypass procedurom? Kada ateroskleroza učini dovoljno štete našim krvnim žilama, tada dolazi do težih problema sa sustavom, ali i ostatkom organizma jer krvne žile opskrbljuju naše tijelo potrebitim stvarima.

Bypass se ugrađuje kod pacijenata kojima su krvne žila vrlo oštećene. On se ne mora ugraditi uvijek u srce, premda je to najčešće mjesto gdje ga stavljamo. Bypassove prednosti mogu se koristiti i kod problema s krvnim žilama u zapešću, koljenu ili ramenu. Ukoliko je pacijent doživio srčani udar, ugradnja bypassa je nužna samo ako se radi o kroničnom ishodu bolesti. Kada je bolest akutna, odlučuje se za druge metode. Bilo kako bilo, ugradnja bypassa znatno olakšava život onih koji pate od kardiovaskularnih bolesti.

Bypass: što nakon srčanog udara?

Dakle, ugradnja bypassa najčešće se primjenjuje kod pacijenata koji su proživjeli srčani udar. Premda srčani udar može doći niotkud, često se isto tako može prepoznati predinfarktno stanje. U takvim situacijama doktor se može odlučiti na bypass, a isto tako može prevenirati infarkt drugim metodama i terapijama. Bypass se u zadnjih 60 godina postojanja dokazao kao vrlo efikasno rješenje za kardiovaskularne probleme, osobito one koji su vodeći uzrok smrti u 30% zemalja svijeta.

Gotovo cijela Sjeverna Amerika, Europa i Daleki Istok bave se istim problemom: kako smanjiti smrti uzrokovane kardiovaskularnim problemima. Upravo zato danas puno više slušamo o prednostima zdrave prehrane, smanjenju konzumacije poroka i slično. Baš kao i mnoge druge bolesti, većina problema za kardiovaskularni sustav zaista čini alkohol, loša prehrana i duhan. Prevenirajte bolesti kardiovaskularnog sustava već danas tako da popušite cigaretu manje, pojedete zdrav obrok i odlučite prošetati prirodom umjesto da ležite doma. Zdrav život ključan je u borbi protiv svake bolesti.