Što je campylobacter jejuni

Najčešći uzrok trovanja hranom je campylobacter jejuni

Campylobacterioza spada u zoonoze, što znači da se prenosi sa životinja na čovjeka. Najčešći uzrok trovanja hranom je campylobacter jejuni koja prirodno živi u probavnom traktu domaćih životinja, ali i divljih, pa obuhvaća ptice, domaću perad, pse, mačke, goveda, svinje, ovce, koze, ali i kamenice i školjkaše. Izmetom može zagaditi tlo na kojem uzgajate hranu ili vodu koju pijete. Ovu bakteriju uništava visoka temperatura i jedina preventiva su termički dobro obrađena hrana i pročišćena voda.

Od zaraze do pojave prvih simptoma obično prođe tek dva do tri dana, ali ima slučajeva u kojima to razdoblje traje od 1 - 10 dana. Campylobacter jejuni se zalijepi za stijenku crijeva, koju razori a na oštećenu sluznicu crijeva ispušta svoj otrov koji izaziva jak, često krvav proljev, vrućicu, jake bolove u trbuhu, mučninu, povraćanje, glavobolje. Ovi neugodni simptomi bolnog bakterijskog proljeva traju 3 - 6 dana, a možete zaraziti sve koji s vama dolaze u dodir.

Kako se možete zaraziti sa campylobacter jejuni

Ako strogo pazite na osobnu i kućnu higijenu, kupujete skupe i zdrave namirnice, sve kupujete uvijek na istom mjestu, sigurno se pitate kako se možete zaraziti sa campylobacter jejuni. E pa, dovoljno je da popijete nepasterizirano mlijeko zaražene krave, pojedete "napola krvav" steak ili neko drugo meso zaražene životinje nedovoljno termički obrađeno, popijete vodu iz zaraženog bunara, popijete svježe izvađene zaražene školjke, jedete iz istog tanjura ili imate oralno analni seks sa zaraženom osobom.

Campylobacter jejuni izaziva upalu debelog crijeva, jednako pogađa zdrave i bolesne i napada sve dobne skupine. Procjenjuje se da u Europskoj uniji godišnje oboli oko devet milijuna ljudi, a u siromašnim zemljama takozvanog trećeg svijeta ova zaraza je vrlo česta i može imati epidemijske razmjere. Bakterija je 1885 godine uočena prvo kod djece, uočio ju je pedijatar Theodore Escherich u Belgiji, a i danas najviše pogađa djecu u dobi od 1 - 5 godina, no može se zaraziti bilo tko.

Campylobacter jejuni ne prođe kod svih bez komplikacija

Iako je ovaj bakterijski proljev čest i uglavnom prođe ili sam od sebe ili uz upotrebu antibiotika, bez posljedica ipak, campylobacter jejuni ne prođe kod svih bez komplikacija, a moguće komplikacije su bakterijemija - pojava zaraze u krvi, Gallien-Bare sindrom - neurološke smetnje kao paraliza mišića i reaktivni artritis. Moguća je pojava hepatitisa, pankreatitisa ili spontanih pobačaja kod trudnica. Može se pojaviti meningitis, upala očiju, tegobe s disanjem, opća slabost i rijetke srčane smetnje.

Campylobacter jejuni se liječi antibioticima samo ako je to nužno, ali elektrolite izgubljene proljevom treba nadoknađivati. Poznati su i zapisani i slučajevi zaraze na jezerima i gradskim bazenima. Jedina preventiva su higijenske mjere, temeljito pranje ruku, posuđa i pribora za jelo, namirnica prije termičke obrade, a naročito onih koje konzumirate sirove. Bilo bi najbolje da se sirove hrane odreknete dok ne prođe zaraza, a i seksualnih aktivnosti jer možete zaraziti jedni druge i samo jednim dodirom zato se pranje ruku toliko naglašava.