Cerebrovaskularni inzult – uzrok, simptomi, liječenje

Cerebrovaskularni inzult - moždani udar

Cerebrovaskularni inzult ili moždani udar nastaju kada je prekinut dotok krvi u područje mozga. To je bolest koja se može pojaviti iznenada zbog nedostatka cirkulacije uzrokovanog začepljenjem jedne ili više arterija ili zbog krvarenja u mozgu uzrokovanog pucanjem arterije ili krvne žile. Zbog prekida krv ne dolazi do mozga u potrebnoj količini, a time ni kisik potreban našem mozgu za pravilan rad. Moždani udar je drugi vodeći uzrok smrti u svijetu. Riječ je o tihoj bolesti koja, ako se ne liječi na vrijeme, može ostaviti opsežne posljedice ili dovesti do smrti. Cerebrovaskularni inzult uzrokuje brojne simptome koji obično variraju ovisno o zahvaćenom području mozga. Povećani rizik od moždanog udara kod žena može biti uzrokovan trudnoćom, hormonskom terapijom, kontracepcijskim pilulama i migrenama. Moždani udar zahtijeva hitno liječenje pri čemu je svaka sekunda presudna za preživljavanje bolesnika i kasniju kvalitetu života. Što više vremena prođe između pojave simptoma i početka liječenja, to je oštećenje mozga veće.

Cerebrovaskularni inzult - simptomi

Postoje dvije vrste moždanog udara, hemoragijski i ishemijski. Hemoragija je kada krvne žile u mozgu pucaju, uzrokujući krvarenje unutar moždanog tkiva ili na stranama mozga. Ishemija je kada ugrušak blokira protok krvi u određeno područje mozga, uzrokujući odumiranje stanica. Može nastati kao posljedica tromba ili embolije. Tijekom godina identificirani su mnogi elementi koji utječu na pojavu moždanog udara. Među najčešćim su: sjedilački način života, pretilost ili prekomjerna tjelesna težina, prekomjerna konzumacija duhana, alkohola i droga, nedostatak tjelesne aktivnosti, visoka razina kolesterola, kardiovaskularne bolesti, dijabetes, genetsko nasljeđe. Cerebrovaskularni inzult javlja se u dobi od 60 godina, no bolest se može javiti i kod osoba u mlađoj dobi. Simptomi moždanog udara uključuju slabost ili trnce u licu, rukama ili nogama, osobito na jednoj strani tijela, promjene u vidu na jednom ili oba oka, poteškoće u govoru ili razumijevanju, probleme s ravnotežom, koordinacijom ili hodanjem, mentalnu zbunjenost, iznenadnu i intenzivnu bol u području glave. Najveća opasnost dolazi kada mozak dugo ne prima kisik. Tada postoji opasnost od vrlo teških posljedica kao što su paraliza dijela tijela, otežano kontroliranje emocija, otežano gutanje hrane, promjene u ponašanju, gubitak pamćenja. Cerebrovaskularni inzult može se liječiti sve dok se pacijentu pruža pravovremena njega.

Cerebrovaskularni inzult - liječenje

Kako se liječi cerebrovaskularni inzult? Liječnik mora otkriti koju vrstu moždanog udara pacijent ima i koja su područja mozga oštećena. Osim toga, treba isključiti druge mogućnosti, poput postojanja tumora na mozgu ili alergijske reakcije na određeni lijek. Dijagnoza se mora postaviti što je prije moguće kako bi se izbjegli veći problemi. Prvo se provode fizički pregled i krvne pretrage kako bi se dobilo što više informacija o ugrušcima. Liječenje se razlikuje za ishemijski i hemoragijski moždani udar. Samo brza intervencija povećava šanse bolesnika za preživljavanje i smanjuje moguće komplikacije koje izaziva cerebrovaskularni inzult. Stoga je potrebno obaviti fizikalni pregled, slikovnu dijagnostiku i krvne pretrage kako bi se utvrdila vrsta moždanog udara. Oporavak od moždanog udara može biti dug proces koji uključuje lijekove, govornu i fizikalnu terapiju. Kada je riječ o cerebrovaskularnom inzultu, najbolja prevencija je zdrav način života i pridržavanje određenih savjeta. Važno je izbjegavati stres što je više moguće. Preporuča se umjerena tjelovježba, izbjegavanje cigareta i alkohola. Kontrola kolesterola i uravnotežena prehrana također su važne preventivne mjere.