Što je cortex

Cortex se prevodi kao kora

Kora ili omotač koji služi kao površinski sloj nekog organa se nalazi na jajnicima, bubrezima, nadbubrežnoj žlijezdi i ostalim žlijezdama i drugim unutarnjim organima. Latinska riječ cortex se prevodi kao kora, ali se pri tom najčešće misli na koru velikog i malog mozga. Površinski omotač ili kora se naziva i moždani plašta koji je fino nabran u moždane vijuge koje tim nabiranjem sakrivaju oko 2 000 kvadratnih centimetara, a sami nabori su debljine od 2 - 5 milimetara.

Cortex je neuronska mreža živčanih stanica i sadrži od 14 - 16 milijardi neurona ili malih "sivih stanica", kako ih je zvao legendarni lik iz romana Agathe Christie, Hercul Poirot. Tvar koja sačinjava koru mozga je sive boje, odatle naziv "male sive stanice". Kada moždana kora ne bi bila nabrana ljudi i ostali sisavci bi bili stvorenja sa ogromnim glavama. Moždana kora je višeslojni neuronski plašt jer povezuje mozak sa svim organima u tijelu i ima mnogo zadaća.

Moždani cortex obavlja mnogo životno važnih funkcija

Kora mozga selektira i sortira sve informacije koje ulaze u mozak, pa se kaže da moždani cortex obavlja mnogo životno važnih funkcija ili sve životno važne funkcije, mentalne, fiziološke, senzorno motoričke, bihevioralne. Moždana kora je frekventno povezana sa svim organima u tijelu i radi posao za svaku stanicu u tijelu, a formira i svijest, inteligenciju i karakter. Mnoge tajne mozga i moždane kore tek trebaju biti otkrivene i istražene i znanstvena era mozga tek dolazi.

Cortex povezuje svog vlasnika sa vanjskim svijetom i njegove unutarnje organe jedne s drugima. Neki neuroni iz sive kore sežu do bijele tvari ispod kore, a li što rade, još nije shvaćeno. Korbinian Brodmann (1868 - 1918 g. ) je mozak podijelio na 11 područja i 43 polja, ali neki znanstvenici spominju 51 polje. Najstariji dijelovi cortexa se nazivaju paleocortex i može imati različiti broj slojeva, dok se mlađi dijelovi nazivaju neocortex koji se sastoji od šest jednakih slojeva.

Cortex je toliko složen i slojevit da znanost još puno toga ne zna

Izgleda da su prednji frontalni režnjevi moždane kore najmanje istraženi iako se zna da ne reagiraju na vanjske podražaje jakim električnim impulsima, zato znanstvenici misle da se u toj zoni stvara i čuva ljudska samosvijest. Cortex je toliko složen i slojevit da znanost još puno toga ne zna i svijet čeka nova senzacionalna otkrića o njemu i njegovom funkcioniranju. Svi sisavci i čovjek imaju sačuvan "drevni" ili životinjski dio (instinkti, nagoni), čovjek ima i stari dio.

Cortex koji se zove stari je mlađi od drevnog i dosta istražen, ali se zna da postoji i novi, čiju svrhu ni znanstvenici nisu još istražili. Sve što se događa živoj osobi u snu ili na javi je integrirano i koordinirano iz cortexa, ali jedva da se može reći da je znanost proučila tek polovicu tog najsavršenijeg procesora na svijetu. Da nemamo inteligencije i razuma bili bi samo hodajući idioti, da nemamo emocija bili bi bezdušni strojevi, a sve to dugujemo cortexu.