Cvi (cerebrovaskularni inzult) – uzrok, simptomi, liječenje

CVI (cerebrovaskularni inzult) - moždani udar

Moždani udar ili apopleksija (cerebrovaskularni inzult - CVI) jedan je od najčešćih uzroka smrti kod ljudi. CVI događa se radi poremećaja moždane cirkulacije odnosno nedovoljnog opskrbljivanja određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog toga dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica, oštećenja mozga i prestanka funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Najčešći oblik moždanog udara je ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, smanjen je protok krvi, začepljena arterija koja opskrbljuje mozak krvlju. Blokada arterije može biti uzrokovana ugruškom (npr. arterijska embolija ili tromboza). Drugi oblik moždanog udara je hemoragijski moždani udar koji može nastati zbog puknuća krvne žile u mozgu odnosno dolazi do izljeva krvi u mozak, zbog pucanja krvne žile dolazi do istjecanja krvi u okolno tkivo.

Ranijih godina muškarci su bili izloženiji moždanom udaru u većem postotku, međutim posljednjih godina rizik od moždanog udara nastupom menopauze pogađa u jednakoj mjeri i žene. Najčešće je uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu bolest ateroskleroza, ona može dovesti do moždanog udara. Ateroskleroza je bolest stvaranja nakupina masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija ili drugih tvari što sužava krvne žile, začepljuje ih i slabi stijenke krvnih žila. Moždani udar vrlo je ozbiljno zdravstveno stanje opasno po život jer može dovesti do smrtnog ishoda, a kod preboljelog moždanog udara postoje različiti rizici od neuroloških bolesti, pa čak i trajnog onesposobljenja i potpune ovisnosti o tuđoj pomoći.

Simptomi CVI ili moždanog udara

Kada nastupi cerebrovaskularni inzult - CVI, moždane funkcije nisu normalno omogućene a kod bolesnika se ovisno o zahvaćenoj strani mozga može javiti nesposobnost pomicanja udova, govor je otežan a vid na jednoj strani vidnog polja naglo smanjen. Najčešći simptomi moždanog udara iznenada nastaju, a to može biti utrnulost, oduzetost ili slabost ruke, noge ili lica, najčešće jedne strane tijela, iznenadno dolazi do smetnji u govoru, teškog izgovora riječi i općenito govora, otežanog razumijevanja. Vid se naglo može izgubiti, nastaju smetnje vida, može doći do iznenadnog osjećaja zamagljenja vida.

Također pacijent ima problema s hodanjem, nesiguran je i zanosi ga pri hodanju, kod kretanja gubi ravnotežu i koordinaciju, a može se javiti i vrtoglavica. Pojavljuje se također iznenada vrlo jaka glavobolja uz mučninu i povraćanje. Nadalje, bolesnici kojima se dogodi CVI imaju problem s gutanjem, može ih mučiti štucanje. Upravo svjesnost o simptomima cerebrovaskularnog inzulta može spasiti ljudski život, uz što je važna brza reakcija i pravovremeni pristup skrbi.

Cerebrovaskularni inzult - CVI, kako se liječi

CVI se može dogoditi svakome od nas, ipak postoje neki čimbenici koji mogu negativno utjecati da se bolest može javiti, kao što su životna dob, obiteljska sklonost i spol. Dakako postoje čimbenici rizika za dobivanje CVI odnosno moždanog udara koje možemo mijenjati, kontrolirati, liječiti se, na njih možemo utjecati.

To su pušenje, nezdrava prehrana, pretilost, tjelesna neaktivnost, visoki krvni tlak, prekomjerno konzumiranje alkohola, dijabetes, visoka razina "lošeg" LDL kolesterola, neke bolesti srca kao npr. nepravilni uglavnom prebrzi otkucaji srca, a štetno je i prekomjerno konzumiranje soli, šećera i masti. Općenito stres, depresivna i anksiozna stanja i mentalno zdravlje od velike su važnosti za povećanje rizika od manjih moždanih udara. Nakon preživljavanja moždanog udara važna je rehabilitacija i kvaliteta života jer je većini pacijenata potrebno nastavno kontinuirano liječenje.

· Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.

· Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.