Da li u bolovanje ulaze vikendi

Što je bolovanje?

Bolovanje ili privremena nesposobnost za rad predstavlja odsutnost s radnog mjesta zbog različitih razloga kao što su bolest, ozljeda ili drugi nepredviđeni događaji koji sprečavaju osobu da izvršava svoje radne obaveze u skladu s ugovorom o radu. Ovo može uključivati i situacije kao što su bolest djeteta ili supružnika. Tijekom razdoblja bolovanja, osiguranik ima pravo na naknadu plaće koja je utvrđena prema zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i ovisi o specifičnostima samog bolovanja. Pod bolovanje ne ulaze samo radni dani, već ujedno i neradni dani, što uključuje blagdane i vikende. Pravo na naknadu plaće tijekom bolovanja imaju osobe koje su u radnom odnosu kod pravnih ili fizičkih osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti, osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj koje su zaposlene u drugim državama članicama Europske unije ili drugim zemljama s kojima je postignut sporazum, članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori trgovačkih društava, osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost obrta ili poljoprivrednu djelatnost kao svoje jedino ili glavno zanimanje na području Republike Hrvatske, svećenici i drugi vjerski službenici, osobe koje pružaju pomoć hrvatskim ratnim vojnim invalidima te osobe kojima je priznato pravo na status roditelj njegovatelja.

Kako dobiti bolovanje?

Liječnik obiteljske medicine ima ovlasti za određivanje početka, trajanja i završetka bolovanja. To se temelji na međunarodnoj klasifikaciji bolesti i preporučenoj dužini bolovanja za svako specifično zdravstveno stanje ili bolest. Liječnik obiteljske medicine donosi odluku o trajanju bolovanja prateći tijek oporavka pacijenta. Za otvaranje bolovanja, prvi korak je konzultacija i pregled kod izabranog liječnika obiteljske medicine. Također, važno je što prije obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, bilo da se radi o bolesti, ozljedi ili nekom drugom razlogu. Potrebno je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i predviđeno trajanje bolovanja unutar roka od tri dana. Doznake za bolovanje također izdaje izabrani liječnik. Iako specijalisti određenih medicinskih grana, primarni stomatolozi ili pedijatri također mogu preporučiti bolovanje, konačna odluka o prihvaćanju takvih prijedloga ostaje u nadležnosti liječnika obiteljske medicine. Bolovanja povezana s trudnoćom i ginekološkim bolestima također kontrolira primarni ginekolog. U slučaju da osoba nije zadovoljna odlukom svog liječnika o neotvaranju bolovanja ili preranom završetku bolovanja, ima pravo na mišljenje i ocjenu liječničkog povjerenstva HZZO-a, poznatog kao liječnička komisija za bolovanja, koja će izvršiti pregled osiguranika. Kategorizacija bolovanja na teret HZZO-a obuhvaća različite situacije, uključujući bolesti, ozljede, profesionalna oboljenja, izolaciju, posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu, komplikacije trudnoće i druge.

Što se računa pod bolovanje?

Svaka osoba ima pravo, temeljem obveznog zdravstvenog osiguranja, zatražiti bolovanje u određenim situacijama, bez obzira na vlastito zdravstveno stanje. Ove situacije mogu biti zbog brige o djetetu do 3 godine do 60 dana, skrb o djetetu od 3 do 7 godina do 60 dana, bolovanje zbog djeteta starijeg od 7 godina najviše do 40 dana, pratnja osobe koja je upućena na liječenje izvan mjesta prebivališta, te skrb o supružniku najviše do 20 dana, a u svim situacijama se može dobiti 705 plaće. Naknada plaće tijekom prvih 42 dana bolovanja isplaćuje se od strane poslodavca iz vlastitih sredstava. Ovdje se naknada ne smije smanjiti ispod 70% osnovice za naknadu. Nakon tog vremenskog razdoblja, tj. od 43. dana bolovanja, naknada plaće također isplaćuje poslodavac, ali na račun HZZO-a. U slučajevima kada osoba nije u mogućnosti raditi zbog potrebe za transplantacijom živog tkiva ili organa u korist druge osigurane osobe HZZO-a, naknada plaće iznosi 100% osnovice za naknadu plaće, a troškove snosi HZZO. Nakon 18 mjeseci bolovanja zbog iste dijagnoze, naknada plaće se smanjuje za 50%. Ovo pravilo ne primjenjuje se u slučajevima kada osiguranik nije u mogućnosti raditi zbog zloćudnih bolesti, pružanja njege članu obitelji koji boluje od zloćudne bolesti, provođenja hemodijalize ili transplantacije dijelova tijela ili organa. Osoba gubi pravo na naknadu plaće tijekom bolovanja u slučajevima kada ako je namjerno uzrokovala privremenu nesposobnost za rad, ako ne obavijesti liječnika obiteljske medicine o svojoj bolesti u roku od tri dana od njenog početka, ako namjerno ometa proces ozdravljenja, ako radi tijekom razdoblja bolovanja, ako se ne odazove na liječnički pregled, ako se ne pridržava liječničkih uputa i ako odlazi na putovanje bez suglasnosti liječnika.