Dali bolovanje ulazi u otkazni rok

Tijek otkaznog roka i bolovanje

Zakonom o radu određeno je kako otkazni rok teče i za vrijeme kada je radnik privremeno onesposobljen za rad. Iznimno, otkazni rok će također prolaziti i za vrijeme privremene nesposobnosti za rad određenog radnika, no pod uvjetom da je sami poslodavac ugovor otkazao prije nego je nastupila privremena nesposobnost za rad i da je odluka o otkazu radnika oslobodila rada tijekom otkaznog roka. Dakle, ukoliko je sami poslodavac radniku otkazao sami ugovor dok je on bio nesposoban za rad, otkazni rok će prolaziti tek onda kada se radnik vrati na radno mjesto.

Međutim, ako je do prekida došlo nakon tijeka otkaznog roka i poslodavac radnika nije oslobodio od rada, tada će radni odnos radniku prestati najkasnije nakon 6 mjeseci od dana kada je započeo otkazni rok. Pravo radnika/osiguranika na bolovanje propisuje ili određuje odabrani liječnik medicine u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi. Bolovanje se određuje prema Pravilniku o rokovima, ovisno prema vrsti bolesti ili ozljede. Sami poslodavac ne može i ne smije osporiti nemogućnost rada zaposlenika, no može zatražiti kontrolu bolovanja od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Bolovanje i trajanje radnog odnosa

Otkazni rok opisuje se kao razdoblje kada se odgađaju učinci otkaza, točnije, kao razdoblje u kojemu radnik ili poslodavac daje otkaz i traje dok radnik ne prestane raditi. Samo trajanje otkaznog roka ovistit će o tome koliko dugo je sami radnik radio u neprekinutom radnom odnosu kod pojedinog poslodavca, a on može iznositi od dva tjedna pa sve to tri mjeseca. Potrebno je imati na umu da otkazni rok ne prolazi ukoliko je sami radi radnik odsutan radi trudnoće, roditeljskog dopusta i ostalih dopusta koji su usmjereni na njegu te skrb, kada je u pitanju bolovanje ili kada se osoba liječi ili oporavlja.

Također, ako je došlo do prekida izvršenja otkaznog roka radi privremene nesposobnosti za rad, radni odnos će tome radniku prestati najkasnije nakon 6 mjeseci od odluke o otkazu. Brojni radnici će za vrijeme otkaznog roka rado iskoristiti dane godišnjeg jer on teče za vrijeme datog dopusta (osim ako nije drugačije utvrđeno u ugovoru). Također, ako je radnik oslobođen rada (bolovanje), poslodavac je dužan isplatiti naknadu plaće te priznati radniku i ostala prava kao da je u potpunosti odradio otkazni rok. Poslodavac također ima pravo osloboditi radnika od izvršenja otkaznog roka, što znači da radnik nije dužan dolaziti na posao i izvršavati zadatke.

Bolovanje i pravo na odsutnost

I dok se samo bolovanje određuje prema zdravstvenom stanju radnika, potrebno je navesti kako radnik koji je zdrav ima pravo na odsutnost. Zanimljivo pravo radnika za koje mnogi ni ne znaju je da prema Zakonu o radu radnik koji će odrađivati određeni otkazni rok smije manje raditi radi traženja novog posla. Za vrijeme otkaznog roka, svaki radnik ima pravo uz naknadu za plaću biti odsutan od radnog mjesta najmanje 4 h tjedno radi pronalaženja novog radnog mjesta. Ovo znači da neovisno o tome da li je radnik dao ili dobio otkaz, on ne mora pronalaziti alternativne načine kako bi otišao na drugi razgovor za posao, već jednostavno može napustiti svoje trenutno radno mjesto.

Poštuju li hrvatski poslodavci prava radnika i što ako se ne dozvoljava odsutnost radnika s posla za vrijeme otkaznog roka? U praksi će navedeno ovisiti od poslodavca do poslodavca, iako se svaki radnik ima pravo pozvati na Zakon o radu. Nažalost, mnogi radnici nisu upućeni u svoja prava i često misle kako je bolovanje jedino rješenje za otkazni rok. Poželjno je da se radnik detaljno informira u odjelu ljudskih resursa o svojim pravima za vrijeme trajanja otkaznog roka.