Dali grožđe deblja

Grožđe – općenito

Grožđe je voće koje raste u grozdovima na vinovoj lozi, biljci iz porodice vinogradarica. Ovo voće je izuzetno važno u poljoprivredi, posebno u vinogradarstvu, jer je osnovna sirovina za proizvodnju vina, soka, grožđica i drugih proizvoda. Ima dugu povijest uzgoja koja seže unatrag više od 8000 godina. Prvi vinogradi pojavili su se na području današnje Gruzije, a vinogradarstvo se postupno širilo preko Bliskog Istoka, Mediterana, Europe i ostatka svijeta. Danas se uzgaja na svim kontinentima, osim Antarktike. Ona je plod vinove loze, koja zahtijeva specifične uvjete za rast, uključujući dobro drenirano tlo, umjerenu klimu i puno sunca. Vinogradi su smješteni na padinama ili uz rijeke kako bi se omogućilo optimalno zračenje i drenaža. Grožđe je bogato vitaminima C i K, antioksidansima, te mineralima poput kalija. Konzumacija grožđa može imati brojne zdravstvene koristi, uključujući poboljšanje zdravlja srca, zaštitu od određenih vrsta raka, te podršku zdravlju mozga i očiju. Može se jesti kao svježe, ili kao sušeno, a ujedno se od grožđa proizvodi vino, sokovi i želei.

Grožđe – vrste

Postoji mnogo različitih vrsta grožđa, a one se općenito dijele na bijelo i crno grožđe.

Vrste bijelog grožđa:

Chardonnay je jedna od najpoznatijih i najrasprostranjenijih sorti bijelog grožđa. Prilagodljiva je različitim klimatskim uvjetima i stilovima vina. Podrijetlom dolazi iz francuske regije Burgundija, a danas se uzgaja u svakoj zemlji gdje se proizvodi vino. Okusi variraju od citrusa i zelene jabuke do tropskog voća i vanilije, ovisno o tehnici vinifikacije.

Sauvignon Blanc dolazi iz francuske regije Loire Valley koji raste na pijesku, vapnencu i šljunku. To su mali grozdovi grožđa s tankom opnom. Lagano do srednje tijelo s visokim kiselinama, te se koriste za svježa i aromatična vina.

Riesling su također mali grozdovi blijeđe boje koji preferiraju hladniju klimu, a kasnije cvjetaju i sazrijevaju. Podrijetlom dolaze iz Njemačke, te se uzgajaju i Italiji, Francuskoj, Australiji te SAD-u. To je aromatična sorta koja proizvodi vina različitih stilova, od suhih do vrlo slatkih.

Pinot Gris je lagano i svježe vino s hrskavom kiselinom podrijetlom iz Italije.

Gewürztraminer je aromatična sorta poznata po svojoj bogatoj i začinjenoj aromi. Ružičaste je boje te on daje slatka i suha vina. Podrijetlom dolazi iz Njemačke i francuske regije Alsace, a danas se uzgaja i u Hrvatskoj, Sloveniji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj te na Novom Zelandu i u Australiji.

Vrste crnog grožđa:

Cabernet Sauvignon je najpoznatija sorta crnog grožđa koja se često koristi u proizvodnji visokokvalitetnih vina. Karakteriziraju ga plavo crni grozdovi s debelom opnom, a kasno cvjetaju i sazrijevaju. Podrijetlom dolazi iz francuske regije Bordeaux, a uzgaja se u Bugarskoj, SAD-u, Australiji i Čileu.

Merlot podrijetlom dolazi isto iz francuske regije Bordeaux, a od njega se radi najskuplje vino na svijetu (Chateay Petrus). Karakteriziraju ga veliki grozdovi s tankom opnom.

Pinot Noir je delikatna i zahtjevna sorta koja proizvodi vina laganog do srednjeg tijela. Karakteriziraju ga crna boja i tanka opna, te raste u gustim grozdovima. Podrijetlom dolazi iz francuske regije Burgundija, te se uzgaja u Italiji, Rumunjskoj, Australiji, Novom Zelandu, SAD-u i Južnoj Africi.

Syrah (Shiraz) je intenzivna sorta koja daje vina punog tijela. Ovo drevno grožđe podrijetlom dolazi iz Srednjeg istoka, a uzgaja se u francuskoj dolini Rhône, Australiji i SAD-u. Karakteriziraju ih mala, plavo crna zrna te debela opna.

Zinfandel je stara autohtona hrvatska sorta od koje se pravi jako crno vino. Podrijetlom dolazi iz Hrvatske, a popularno je u Italiji i SAD-u.

Grožđe – nutritivne vrijednosti

Grožđe je voće bogato hranjivim tvarima, te raznim vitaminima i mineralima, a sadrži između ostalog vitamin C, vitamin K, vitamin B6, te kalij, bakar i mangan. Bogato je antioksidansima, uključujući resveratrol, kvercetin i različite flavonoide, koji pomažu tijelu u zaštiti od oksidativnog stresa i upala. Što se tiče pitanja deblja li grožđe, ukoliko ga konzumirate u umjerenoj mjeri, ne bi trebalo dovesti do povećanja tjelesne težine, je ima relativno nisku kalorijsku vrijednost u usporedbi s drugim namirnicama. Sadrži prirodne šećere, ali njegova kalorijska vrijednost je umjerena. Jedna porcija grožđa, oko 100 grama, sadrži otprilike 69 kalorija. Sadrži vlakna koja mogu pridonijeti osjećaju sitosti i pomoći u kontroli apetita. Kao i kod bilo kojeg voća, ključ je u umjerenosti. Previše grožđa može dovesti do unosa previše šećera i kalorija. Kombinirajte ga s drugim voćem, povrćem, proteinima i zdravim mastima kako biste osigurali uravnoteženu prehranu. Birajte svježa grožđa umjesto prerađenih proizvoda poput soka od grožđa koji može sadržavati dodane šećere.