Dan državnosti Republike Hrvatske

Dan državnosti je spomendan na konstituiranje prvog demokratskog Sabora

Prije 31 godinu, 30 svibnja je konstituiran prvi višestranački demokratski izabran Hrvatski Sabor i od tada se taj dan obilježava i slavi kao najveći državni praznik. Dan državnosti je spomendan na konstituiranje prvog demokratskog Sabora, koji je ustanovljen nakon dva kruga višestranačkih izbora, a kojem su nazočili brojni gosti iz domovine i hrvatskog iseljeništva, kao i predstavnici vjerskih zajednica. To je dan kada se hrvatski narod konačno i legitimno izborio za svoj opstanak i uspostavio svoju demokratski izabranu vlast.

Dan državnosti je dan svečanog zasjedanja Sabora kada su demokratski izabrani zastupnici, a za predsjednika Sabora je izabran Žarko Domljan, potpredsjednici su postali Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Stjepan Mesić je izabran za prvog predsjednika izvršnog vijeća Sabora, a za prvog predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske izabran je Franjo Tuđman, koji je održao povijesni govor o povratku hrvatskog naroda u europsku obitelj kojoj je cijelo vrijeme i pripadao po svojoj kulturi i tradiciji.

Dan državnosti je dan hrvatske slobode da odlučuje o svojoj sudbini

Predsjednik Franjo Tuđman je sa svojim tadašnjim savjetnikom Slavenom Leticom tjedan dana pripremao inauguracijski predsjednički govor koji je hrvatski narod upio do zadnje riječi i pripremio ga za obranu slobode i borbu protiv srpskih agresora koji su uskoro uslijedili. Dan državnosti je dan hrvatske slobode da odlučuje o svojoj sudbini i brani je svim snagama i sredstvima pred nasrtajima pomahnitalih agresora. Taj državnički i državotvorni govor prvog predsjednika Franje Tuđmana je dao krila obrani hrvatske slobode.

Veličanstvena narodna proslava je održana na središnjem gradskom trgu hrvatske metropole koji se tada još zvao Trg Republike. Taj dan je simbolički i stvarno prihvaćen kao dan rođenja nove Hrvatske države i zato se i slavi kao Dan državnosti. Bilo je dirljivo kada je Prvi predsjednik pred narodom položio u zipku kruh, pero i zlatni dukat, kao zaloge blagostanja (kruh), znanja (pero) i kulturnog i svakog drugog napretka (zlatni dukat), a kardinal Franjo Kuharić sve to blagoslovio.

Zbrka s blagdanima ili zašto se Dan državnosti šetao po kalendaru

Od 1990 do 2001 godine, Dan državnosti se slavio svake godine 30 svibnja, a onda se dogodila, zbog drugih važnih datuma vezanih za domovinski rat i obranu slobode, vrlo nespretna, a u narodu neprihvaćena zamjena datuma za spomendan na osnivanje prvog hrvatskog Sabora. Novi spomendan je u kalendaru prebačen na 25 lipnja, dan kada je Sabor donio odluku o uspostavi samostalne i suverene Republike Hrvatske. Polovica naroda nije razumjela ovo šetanje po kalendaru, pa je ta zbrka dokinuta 2019 godine.

Zbrka s blagdanima ili zašto se Dan državnosti šetao po kalendaru je već palo u zaborav, jer se ovaj spomendan vratio na 30 svibnja u kalendaru kamo i spada, jer je kao takav upisan u kolektivnu memoriju hrvatskog naroda, poput američkog dana neovisnosti 4 srpnja, hrvatskom narodu je 30 svibnja dan i prepoznatljiv je, a svi ostali državni blagdani su simbolički u nazivima, pa još uvijek ima nesnalaženja kada se zapravo što slavi.