Što je dijafiza

Što je dijafiza prema definiciji?

Dijafiza se opisuje kao središnji dio svih dugih kostiju u našem tijelu. Ono je odgovorno za podupiranje težine našeg tijela, točnije, ponaša se kao potporni stupovi koji povećavaju snagu naših mišića i djeluju kao određena poluga. Važno je naglasiti kako je ona prisutna samo u dugim kostima tijela. Od čega se sastoji dijafiza? Naše duge kosti u tijelu se sastoje od dva dijela: Korteksa (kortikalne kosti) i koštane srži. Što je kortikalna kost? Kora koja je izgrađena od guste kosti, laminirane strukture i ona je veoma tvrda koja ima određenu torziju koja omogućuje velika naprezanja.

Ova kora je kao organizirana cjevčica, njena uloga je omogućiti otpornost kosti. Navedena cjevčica nije šuplja, već je od važnog tkiva koje se nalazi unutar same koštane srži. Druge i manje kosti su prekrivene tanjim slojem bogatih inerviranih vlaknastih tkiva koja su poznatija kao "periost", o ona su odgovorna za osjetljivost. Koštana srž se može opisati kao mekano tkivo koje je građeno od hematopoetskih stanica i masnog tkiva. Ona služi kao amortizer i apsorbira sile koje će nastati u dijafizi.

Kakvu funkciju ima dijafiza?

Dijafizu pronalazimo u kostima u tijelu koje su duže od svoje širine. Te kosti se sastoje od koštane cijevi koje nazivamo dijafizom i proširenja na krajevima koje nazivamo epifizama. Dijafize su spojene na epifize uz pomoć metafizama. Navedeno se odnosi na većinu kostiju koje se nalaze u nogama i rukama. Sama dijafiza može imati dvije glavne funkcije: Prva funkcija - Navedena struktura podupire težinu našeg tijela i služi kao naš potporni stup. Navedeno se posebno odnosi na dijafizu femura te tibije. Nadlaktične kosti i dijafiza ulne također su bitne, no nemaju istu funkciju kao i kosti u donjem dijelu tijela.

Druga funkcija - Ona može poslužiti kao takozvana točka sidrenja za naše mišiće (Preko tetive) i neke ligamente, dopuštajući da određene sile sjedaju samo na kosti, što znači da dobivamo efekt poluge. Budući da ima više mišića koji uzimaju umetak u dijafizu kostiju, oni imaju specifične strukture koje će omogućiti povećanje same površine za umetanje. Ove strukture čine razni žljebovi i doline koji se nalaze u samoj dijafizi gdje se ubacuju tetive mišića. Općenito gledajući, mišići su stavljeni i pričvršćeni na dvije kosti, u većini slučajeva prelazeći preko zgloba (spoj dviju posebnih kostiju). U skladu s fiksnom točkom dolazi do pokreta.

Što kada se dijafiza prijelomi?

Duge kosti su najčešće na udaru prijeloma. Prijelomi se događaju onda kada dođe do izravnog udara na tvrdu površinu ili kada se zaprimi udarac tvrdim predmetom i kada se sila primjeni okomito na glavnu os same kosti. Prema karakteristikama, sami prijelomi dijafize mogu se svrstati u: Jednostavne oblike - onda kada se dijafiza prijelomi samo na jednoj točki. Složene oblike - kada se fraktura pojavi na dvije ili više mogućih točaka. Usitnjene oblike - dijafiza se lomi u više manjih fragmenata. Osim navedenog, frakture se mogu pojaviti i u: Poprečnim linijama - kada lom ima okomit pravac prema glavnoj osi kosti.

Kosa fraktura - kada je crta samog loma između 30 i 60 stupnjeva u odnosu sa samu glavnu os kosti. Spiralna fraktura - Nastaje spiralno puknuće oko kosti. Ovisno o samoj vrsti prijeloma odlučuje se vrsta liječenja i daljnje terapije. Liječenje se odvija prema dvije mogućnosti: Ortopedski oblik ili kirurško liječenje. Ortopedski oblik liječenja se odnosi na imobilizaciju limba i preko područja se stavlja ortopedsko pomagalo. Kirurško liječenje prijeloma uključuje operativni zahvat i ono je najčešće kod spiralnih fraktura koje su sitne i složene.