Diskoloracija kože

Zašto nastaje diskoloracija kože?

Ukoliko ste se ikada borili s neujednačenim tonom vaše kože, tada znate koliko je to frustrirajuće. Mnogi su upoznati s hiperpigmentacijom i tamnim mrljama na koži, no postoje i razne druge vrste promjene boje kože koje su isto tako neugodne. Što sve obuhvaća diskoloracija kože? Kada govorimo o diskoloraciji kože, tada mislimo na sve promjene koje nastaju na koži i koje mijenjaju njen prirodni ton. Diskoloracija kože se odnosi na:

Hiperpigmentaciju i tamne mrlje, crvenkaste nijanse koje se pojavljuju na koži, beživotnu i sivkastu nijansu kože, žućkastu nijansu kože. Svaka od navedenih promjena donosi promjenu boje na koži, a sama promjena uzrokovana je određenih uzročnicima protiv kojih se možemo boriti. Što napraviti kada primijetimo diskoloraciju kože? Ukoliko ste mislili otići u drogeriju ili ljekarnu i odmah kupiti određenu kremu, nemojte. Poželjno je da se prije bilo kakve odluke savjetujete sa svojim dermatologom ili liječnikom. Promjene na koži ne nestaju samo radi vanjskih, već i radi unutarnji uzročnika.

Koliko vrsta diskoloracija kože postoji?

Najpoznatija diskoloracija kože je hiperpigmentacija - tamne mrlje. Ove tamne i vidljive mrlje daju do znanja kako nam je ton neujednačen, a one se mogu pojaviti radi prekomjerne proizvodnje melatonina uslijed samog stresa, prekomjerne izloženosti suncu, starenja, onečišćenja zraka. Smatra se oksidativni stres pokreće takozvanu kaskadu okidača koji automatski šalju poruku našim stanicama da proizvode više melanina kako bi zaštitile tijelo od navedenih utjecaja.

Crvenkaste nijanse na koži ili crvenilo također je popularna diskoloracija kože. Nastaje radi reaktivnosti kože na određenu upalu, stres, prekomjerno izlaganje, onečišćenje, grubo čišćenje, loše prehrane. U osnovi riječ je o prolaznoj diskoloraciji putem koje nas koža upozorava da joj nešto nije po volji. Stanje prolazi uz kreme koje umiruju kožu.

Siva nijansa kože ili blijeda koža nastaje kada smo umorni, stresni, kada nismo dovoljno izloženi suncu. Ovakvoj koži najčešće nedostaje vlaga, zdrava briga i piling. Siv ton je isto tako znak gubitka stanične energije, povećanog stresa i uništavanja kolagena. Žuta nijansa kože nastaje kada postoji slabija cirkulacija krvi, kada je prisutna upala, kada smo pod stresom. Oksidativni stres može uzrokovati glikaciju ili lijepljenje glukoze na keratin i kolagen, što na kraju rezultira žutom nijansom kože.

Kako se liječi diskoloracija kože?

Kako bi se riješila diskoloracija kože potrebno je utvrditi uzrok nastanka. Ukoliko je ona povremena, tada je poželjno da se redovito štitite od sunca, da koristite odgovarajuće proizvode za vaš tip kože, da izbjegavate stres i da izbjegavate proizvode koji vam mogu uzrokovati alergije. I dok postoje posebno formulirane kreme koje primjenom smanjuju diskoloraciju kože, prije njihove primjene potrebno je zatražiti mišljenje liječnika ili dermatologa. Kada je potrebno zabrinuti se?

Povremena diskoloracija kože događa se svima, no ukoliko ste primijetili kako se ona zadržava i širi, tada je poželjno da istražite o čemu je riječ. Ponekad je potrebno zakazati i određene dermatološke tretmane kako bi se diskoloracija smanjila ili povukla. Neovisno o uzroku nastanka i proširenosti, vaš dermatolog će vas najbolje savjetovati što je potrebno napraviti i kako se najbolje brinuti za svoji tip kože. Imajte na umu kako vam dermatolozi također mogu propisati i određena sredstva koja bi trebali koristiti kako bi se riješili diskoloracije.