Dispneja (otežano disanje) – uzrok, simptomi i liječenje

Dispneja može biti uzrokovana raznim stanjima

Vjerojatno ste primijetili da se prilikom pojačane tjelesne aktivnosti disanje ubrzava i postaje teže. No to je normalna pojava zato što fizički napor povećava potrebu za kisikom vašem tijelu. No ukoliko se to događa kada mirujete i ne radite ništa zahtjevno, to je znak na koji trebate obratiti pažnju. Otežano disanje ili dispneja je najčešće uzrok tome te vašem tijelu daje osjećaj da vam se stežu pluća ili da ne možete disati duboko. Dispneja može upućivati na razne probleme vašeg zdravlja, može se raditi o problemima sa srcem i plućima, no isto tako može biti uzrokovana astmom ili alergijama, a u nekim slučajevima može biti i rezultat anksioznosti te napadaja panike. Ponekad se tek radi o jakim prehladama, no ukoliko to potraje, vjerojatno se radi o nekom drugom problemu te je stoga poželjno potražiti stručno mišljenje i napraviti neke zdravstvene pretrage kako bi mogli eliminirati neke sumnje i saznati uzroke.

Dispneja se dijeli na akutna i kronična stanja

Dispneja može biti uzrokovana velikim brojem uzročnika te se dijeli u nekoliko kategorija. Tako postoje stanja akutnog otežanog disanja koji mogu trajati nekoliko dana ili kraći period, kroničnog otežanog disanja koji u principu traju tri mjeseca i dulje te postoje apneje u spavanju. Svakome se može desiti da u nekom trenutku dođe do otežanog disanja, no tim stanjima su podložniji ljudi koji imaju problema s anemijom, anksioznosti, srcem, plućima, no također znaju mučiti i ljude koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili su pušači. Dispneja u akutnom obliku najčešće je rezultat alergija, anksioznosti, napadajima panike, gušenja ali i nekih poprilično ozbiljnih stanja kao što su plućne embolije i srčani udari, no isto tako može biti rezultat respiratornih infekcija i ozljeda prsnog koša. Kronični oblici najčešće su uzrokovani astmom, zatajenjima srca, bolestima pluća, prekomjernom tjelesnom težinom ili lošom kondicijom tijela. Naravno, to nisu jedini uzroci no oni se spominju kao najčešćim uzrocima stanja otežanog disanja.

Dispneja se liječi ovisno o uzrocima

Dispneja se liječi s obzirom na ono što je uzrokuje. Stoga je važno potražiti liječničko mišljenje i obaviti neke zdravstvene pretrage kako bi se utvrdio uzrok tog stanja. Svako stanje se liječi na drugačiji način te se dispneja uzrokovana astmom neće liječiti jednako kao ona koja je uzrokovana na primjer napadajima panike. Otežano disanje dijagnosticira se krvnim i slikovnim pretragama, testovima plućne funkcije te kardiopulmonalni testovima fizičkim opterećenjem ili spiroegometrijom. Ukoliko na pretrage morate čekati, otežano disanje možete ublažiti na način da smanjite količinu cigareta ili prestanete pušiti u potpunosti ukoliko ste pušač. Tehnike pravilnog disanja i tehnike relaksacije također mogu pomoći oko olakšavanja disanja. Ukoliko imate prekomjernu tjelesnu težinu, pokušajte istu smanjiti i održavati je na razini koja vam neće smetati, no isto tako izbjegavajte fizičke aktivnosti u slučajevima kada je vani izrazito visoka ili niska temperatura te kada je vlaga u zraku previsoka jer sve to otežava disanje.