Što je evolucija

Evolucija i promjena u genima

Sve životinjske i biljne vrste koje vidimo oko sebe su nastale zahvaljujući evolucijskom procesu iz drugih vrsta. No što je točno evolucija i kako se sve može mijenjati? Sami pojam evolucija se često upotrebljava kako bi se opisala neka promjena. Svjesni smo da se danas sve oko nas može promijeniti - polovi se tope, planine nestaju, jezera se zatrpavaju, ljudi variraju prema visini/težini, razvijaju se nove životinjske vrste dok starije izumiru. Ono što je važno naglasiti je da je evoluiranje povezano na genetskoj razini (molekule DNA koje se nalaze u genima).

Promjena se nasljeđuje i prenosi na potomke. Što su geni? Geni se mogu opisati kao dijelovi same molekule DNA koji su odgovorni za to kako izgledamo. Geni će odrediti našu veličinu nosa, boju očiju, veličinu usana, boju kose itd. Osim navedenih vanjskih karakteristika, geni su također odgovorni i za naše unutarnje promjene koje kontroliraju procese u našem organizmu. Uzmimo za primjer osobe koje nisu tolerantne na mlijeko. Iako se na prvu čini banalno, ove osobe zapravo pate od intolerancije na laktozu, a ona ovisi o genu. Važno je shvatiti da proces evolucije dolazi iz promjena u genima.

Evolucija i postupna promjena

Da bi bolje razumjeli samu evoluciju, moramo razmišljati i o vremenskim razmacima koji su za nju potrebni. Postepene promjene u našim genima se događaju kroz ciklus duljeg vremenskog perioda. Kako izgleda evolucija? Sve gene koje mi posjedujemo smo naslijedili od naših roditelja. Međutim, bez obzira na to, nismo kopija svojih roditelja, već nasljeđujemo polovično gene oba roditelja. Navedeni proces je poznatiji kao krosingover i odvijat će se u dobi spolnih stanica. Kada ćemo mi imati djecu, onda će ona isto tako naslijediti određene gene nas i partnera, i tako dolazi do postupnih promjena.

Geni će se polako mijenjati kroz par generacija, što znači da dolazi do evolucije. Prema svojoj definiciji evolucija predstavlja rast, razvoj i razvitak, a navedeno možemo najbolje vidjeti kod ljudi i ostalih živih bića koja se razmnožavaju i prilagođavaju novim životnim uvjetima. Da li će proces evolucije ikada prestati? Znanstvenici za sada misle da ne. Svijet je u neprestanom rastu i razvoju i potrebne su razne prilagodbe. Smatra se kako ćemo značajniju evoluciju tek vidjeti za par tisuća godina od danas.

Evolucija proučava srodstvene odnose

Proučavanjem evolucije otkrivamo kakva je zapravo povijest našeg života. Evolucija traje od nastanka prvih stanica, biološke evolucije. Prve stanice su sadržavale kombinaciju gena koji su omogućavali rast i razvoj. Danas sav živi svijet možemo podijeliti u 3 stavke: Domena bakterija, arhebakterija i eukariota. Zajednički predak, točnije, prve stanice su zaslužne za razvoj navedenih skupina koje su odgovorne za evoluciju i raznovrstan život kakav poznajemo danas. Iako čudno zvuči da je sav živi svijet nastao iz jedne stanice, važno je uzeti u obzir da se ona pojavila prije 3,5 milijarde godina - što je jako puno za evoluciju.

I dok se puno toga promijenilo u navedenom vremenu, važno je skrenuti pažnju i na sličnosti koje su ostale. I dok je život na našem planetu raznolik, proučavanjem srodstvenih odnosa znanstvenici dolaze do zaključka kako bez obzira na podjelu sličnosti i dalje postoje. Uzmimo za primjer ovu zanimljivost - Ljudi dijele oko 98% svojih gena s majmunima, točnije, čimpanzama, ali i oko 50 % s bananom. Evolucija je svakako zanimljiva, ona je uvijek bila i ostat će najzanimljiviji dio razvoja našeg života.