Gdje rastu tartufi

Tartufi tajanstvene gljive

Tartufi ili kako ih još zovu u nekim krajevima gomoljače su gljive koje se nalaze ispod povšine zemlje na 10 do 30 centimetara i teško ih se pronalazi u prirodi bez pomoći posebno dresiranih pasa ili svinja. Svinja nanjuši tartuf ispod zemlje pa počne rovati i tako ošteti svu vegetaciju okolo pa je u nekim zemljama zabranjeno koristiti svinje za pronalazak tartufa.

Postoje dvije osnovne vrste tartufa, bijeli tartuf latinski Tuber magnatum i crni tartuf Tuber melanosporum, pri čemu je bijeli tartuf kvalitetniji nego crni tartuf. Tartufi imaju izuzetno jak miris koji podsjeća na bijeli luk, češnjak i stari sir u kombinaciji. Upravo zbog tog intenzivnog mirisa vrlo često se tartuf koristi kao začin ili dodatak jelu kako ne bi preuzeo okus i miris svim namirnicama s kojima se kombinira.

U nekim zemljama je ograničeno ubiranje i kopanje tartufa kako bi se očuvala vrsta, a lov na tartufe se obično organizira sa svečanostima koje simboliziraju početak i kraj sezone traženja tratufa i prilike za druženje i zabavu.

Gdje rastu tartufi

Tartufi su podzemne gljive koje obitavaju u simbiozi s drvom domaćinom kao što su hrast, bukva, topola, bor, lješnjak i vrba. Nalazi ih se čak i na dubini od pola metra, a tlo na koje oni uspijevaju rasti treba biti vlažno alkalno s 7 do 8,5 pH vrijednosti. Ovaj gomolj drvu s kojim živi u simbiozi olakšava apsorbciju fosfora, a zauzvrat drvo daje potrebne šećere tartufima za rast i razvoj. Tartuf može narasti između 2,5 do 11 centimetara veličine i nepravilnog su oblika.

Uzgoj tartufa na plantažama nije nemoguć, ali je otežan jer se u umjetnim uvjetima ne mogu složiti uvjeti kakve priroda pruža, pa se još uvijek u potrazi za tartufima većinom odlazi u potragu u prirodu na prirodna staništa. Upravo zbog toga je cijena za koju se tartufi mogu kupiti znatno viša od svih ostalih vrsta gljiva.

Najpoznatija prirodna nalazišta tartufa su u francuskoj regiji Perigord na jugozapadu Francuske, te regija Umbrija u Italiji, a u Hrvatskoj je to Istra.

Istarski i kontinentalni tartufi u Hrvatskoj

Najpoznatije prirodno nalazište tartufa u Hrvatskoj je u Istri u dolini rijeke Mirne gdje je tlo rastresito i propusno, te ima veći udio pijeska i šljunka. Motovunska šuma koja se nalazi u dolini rijeke Mirne je najpogodnije područje za rast tartufa, te su istarski tartufi poznati po svojoj kvaliteti. Na ovom području se mogu pronaći bijeli tartufi Tuber Magnatum Pico koji je izuzetne kvalitete koji se beru ujesen. Crni tartuf se u ovom području može pronaći tokom svih godišnjih doba.

Međutim, ne postoje samo nalazišta tartufa u Istri već postoje i u kontinentalnoj Hrvatskoj, Slavonija i Moslavina također imaju bogata nalazišta tartufa. U kontinentalnom dijelu Hrvatske moguće je pronaći četiri vrste tartufa, plemeniti crni, bijel tartuf, te ljetni i crijevoliki tartuf. Prvi pisani trag o pronalasku tartufa u Slavoniji datira iz 1777. godine kao istraživanja austrougarskog carskog izaslanika Taubena. No, i u Krapinsko zagorskoj županiji postoje prirodna pronalazišta tartufa, a poznato je i pronalzište tartufa oko Požege.