Gdje živi ris u Hrvatskoj

Ris, najugroženija vrsta mačke u Hrvatskoj

Ris se i dalje smatra najslabije istraženom životinjom u Hrvatskoj, a razlog navedenome je prisutnost na popisu najugroženijih sisavca u državi, kao i statusu strogo zaštićene životinje. Prema sadašnjim procjenama, smatra se kako u Hrvatskoj trenutno žive oko 60 jedinki, no njihov broj je u opadanju. Risa je veoma teško uočiti i promatrati zahvaljujući njihovim sposobnostima sakrivanja i šuljanja, stoga je njihovo proučavanje i prebrojavanje uvijek u procijeni.

Ris se često opisuje kao lovac koji je uvijek na posebnom oprezu. Desetljeće istraživanja otkrila su značajne osobine vezane za ponašanje i prilagodbu ove životinje. Risevi pripadaju u skupinu velikih mačaka i oni mogu doseći 20 kilograma i narasti do 130 cm. Ova divlja velika mačka također je prepoznatljiva prema svom čuperku kojeg čine crne dlake. Čuperci su vidljivi na šiljatim ušima i često su dugački do 4 cm. Dlaka ove velike mačke često se žućkaste do crveno sive boje, a na navedenim bojama se ističu tamne pjege ili pruge.

I dok na prvu djeluje kao umiljata mačka, potrebno je naglasiti kako su risevi ekstremni predatori i kako najradije love jelene, srne, divokoze i muflone. Često love plijen koji je veći od njih, a u tome im također pomaže i njihova sposobnost neprimjetnog prikradanja i bacanja na plijen. Riječ je o veoma strpljivoj životinji koja ima oštar vid te istančan sluh. U nedostatku većeg plijena rado će loviti i nešto manje životinje poput zečeva ili puhova. Lovi sam, najčešće ujutro ili navečer, dok tijekom dana spava na sakrivenom mjestu.

Ris i njegovo razmnožavanje u Hrvatskoj

Samotnjački život ove mačke promijenit će se jedino u sezoni parenja, jedinom periodu kada će se mužjaci susresti s ženkama. Ris se najčešće pari od siječnja do travnja, od zime do proljeća. Maleni risovi svjetlo dana ugledat će u dobro sakrivenom brlogu koji je sagrađen od grana te korijena i perja kao i suhe trave. Majke se često smjeste u brlog i do desetak tjedana prije okota kako bi bile sigurne. Kada se okoti, majka će na svijet donijeti najčešće 4 mačića koji su prvih desetak dana potpuno slijepi i ovise o majčinoj pomoći.

Sva briga kod podizanja mladunaca je isključivo na majci. Iako je ris veoma sposobna velika mačka, potrebno je naglasiti kako je njihova smrtnost za vrijeme odrastanja velika. Mnogi risovi ne dožive ni godinu dana, a ukoliko prežive kritično odrastanje tada mogu doživjeti i do 12 godina. Svoji odrasli život provode većinom sami, u lovu i u sakrivenim dijelovima planina. Risevi su danas najugroženija divlja mačka, kako u Hrvatskoj, tako i u ostatku Europe.

Ris i njegova budućnost u Hrvatskoj

Obični ili isto tako euroazijski ris na području Hrvatske istrijebljen je na početku 20. stoljeća. Njihovo ponovno pojavljivanje u Gorskom kotaru, Velebitu i Lici rezultat je ponovnog naseljavanja ove mačke u Sloveniju tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. I dok se kroz naredne godine ris nastanjuje u Hrvatskoj, Crnoj Gori i južnije, bilježi se njihov pad na Dinaridima i Alpama. Biolozi te znanstvenici uporno žele povećati broj ovih jedinki, što dovodi do premještanja jedinki risa iz nama bliskih zemalja. 2019. godine mužjak risa imenom Goru doputovao je iz Rumunjske u Hrvatsku, a ubrzo iza njega i još četiri jedinke.

Navedeno je omogućeno od strane LIFE Lynx projekta koji želi obnoviti populaciju ove mačke na teritoriju Hrvatske. Zašto se broj riseva smanjuje u Hrvatskoj? Postoji nekoliko uzroka. Krivolov, naseljavanje blizu šuma, autoceste. Sve navedeno je donijelo do ubijanja jedinki. Najvažniji razlog za njihovo nestajanje je svakako gubitak njihove genetske raznolikosti. Svi potomci sadašnjih naseljenih riseva dolaze zapravo od iste ženke, što je pridonijelo parenju u srodstvu. Ovakvo razmnožavanje dovelo je do smanjene sposobnosti preživljavanja riseva i njihove osjetljivosti na promjene u okolišu u kojemu žive. Trenutna populacija risova u Hrvatskoj je između 40 i 60 i stručnjaci se nadaju porastu za vrijeme sezone parenja.