Gustoća kostiju kako se radi

Što je gustoća kostiju i građa kostiju

Ljudski kostur sastavljen je od kosti i koštanog tkiva na koje se nadovezuju mišići, vezivna tkiva, ligamenti, tetive i krvne žile i živci što sve služi za pokretanje tijela. U ljudskom tijelu ima ukupno 206 kosti, a djele se po veličini i obliku, na cjevaste kosti, plosnate kosti, te kratke kosti. Kosti su građene od čvrstog koštanog tkiva koje predstavlja kanaliće oko kojih se nalaze koštane stanice između koji se nalazi međuprostor ispunjen kalcijem i fosforom koji zapravo kostima daju čvrstoću.

Gustoća kostiju određena je koštanim stanicama koje su međusobno povezane, izgrađene od minerala kalcija, bjelančevina osein, te 10% kosti čini voda. Uz kosti se nalaze krvne žile koje imaju funkciju opskrbe kisikom i hranjivim tvarima, a odvode iz kosti štetne i otpadne tvari. Živci koji se također isprepliću uz krvne žile, mišiće i kosti daju podražaj u obliku električnog stimulansa koji pokreće mišiće kako bi se kretali. Koštana srž se proizvodi u kostima, a koštana srž proizvodi krvne stanice potrebne za cjelokupni metabolizam čovjeka. Bez krutih tvari minerala kalcija i drugih kemijskih spojeva koje čine 65% sastava kostiju gustoća kostiju bila bi niska, te bi to dovelo do poremećaja i oboljenja, te lomova kostiju.

Kako se određuje gustoća kostiju

Pretraga denzitometrija procjenjuje količinu i sadržaj minerala koje se nalaze u kostima te se tako zračunava gustoća kostiju. Iako se gustoća kostiju može procijeniti i drugim pretragama poput običnog rendgena, specijalnim CT, u praksi se najviše koristi denzitometrija. Denzitometrija ima malu dozu zračenja te se snimaju kukovi, te slabinski dio kralježnice, kosti podlaktice. Ova metoda je brza, bezbolna i vrlo jednostavna, a daje puno informacija o gustoći kostiju.

Kosti ako su više šuplje njihova je gustoća manja, pa su time podložnije i lomljenju i bolestima poput osteoporoza. Za ovu pretragu nije potrebna posebna priprema, ne mora se biti natašte, no jedno se treba izbegavati, a to je uzimanje kalcija 24 sata prije pretrage. S obzirom da su kosti živo tkivo nakodnadom kalcija može se utjecati na gustoću kostiju, pa pripravci koji sadrže kalcij ne bi smjeli biti konzumirani 24 sata prije pretrage. Na pretragu ponesite prethodne nalaze ako ste već radili denzitometrija pregled kako bi liječnik mogao usporediti nalaze.

Zašto je gustoća kostiju važna

Gustoća kostiju je izuzetno važna jer šuplje kosti su podložne oboljevanju bolesti osteoporoza, a time i postaju lomljive. Nije rijetko da stariji ljudi prilikom i manjeg pada mogu slomiti kukove, ali i ostale kosti u tijelu ovisno o padu. Kada se to dogodi mlađim ljudima, lomovi prilikom laganog pada to je razlog za zabrinutost jer kod mladog čovjeka ako je zdrav kosti ne bi smjele pucati tako lako. Potrebno je u takvom slučaju prvenstveno napraviti pregled denzitometrija kako bi se odredila gustoća kostiju. Ukoliko je u mladog čovjeka gustoća u kostima nezadovoljavajuća i deficitarna, pacijent će se poslati na daljnje pretrage dok se ne otkrije uzrok smanjene gustoće u kostima.

Zdrave kosti imaju zadovoljavajuću gustoću i omogućuju kretanje bez bolova, bez lomova, te kvalitetan život. Osobe koje imaju česte lomove, genetsku anamnezu smanjenih gustoća u kostima kod svojih predaka, žene u menopauzi koje uzimaju estrogen, muškarci koji imaju reumatioidni artritis, kronične bolesti bubrega i jetre, osobe koje boluju od dijabetesa tip 1, osobe koje imaju hipertireoidizam i hiperparatireoidizam trebale bi obaviti pregled denzitometrija da se ustanovi u kakvom su stanju njihove kosti.