Što je hemoragija

Što je hemoragija

Hemoragija je krvarenje prilikom kojeg krv izlazi iz krvožilnog sustava, krvnih žila i srca uslijed ozljeda ili puknuća stijenki žile kao posljedica neke patološke promjene u tijelu. Nisu sva krvarenja ista, niti su sva krvarenja opasna po život. Kada se na primjer porežete na neki oštar predmet ili se udarite pa nastane oštećenje kože došlo je do ozljede sa vanjskim krvarenjem jer je razderana koža i nastala je rana uslijed ozljede. Ovisno da li na tom mjestu prolazi neka krvna žila, vena, arterija može biti više ili manje opasno. Ukoliko se krvarenje ne zaustavlja najbolje potražite hitnu liječničku pomoć.

Hemoragija odnosno krvarenje se može dogoditi ne samo ozljedom, već i nekim unutarnjim patološkim stanjem. Na primjer nastupio je moždani udar kojem je uzrok bio krvarenje u mozgu, te ovakvo krvarenje može biti opasno po život osobe. Razne bolesti mogu biti uzročnici krvarenja unutar tijela, ali i krvarenja koje odvodi krv iz tijela.

Vrste hemoragija

Hemoragija ima raznih vrsta, no osnova podjela je na unutarnje i vanjsko krvarenje. Vanjsko krvarenje nastaje kada kvr otiče iz ljudskog tijela kroz ranu na koži ili kroz tjelesne otvore kao što su usta, nos, uši, oči, mokraćovod, rektalni i vaginalni otvor. Kod vanjskih krvarenja naići ćete na stručne nazive pojedinog vanjskog krvarenja kao što su hematurija, epistaksa, hemoptiza, metroragija, meleza, hematemeza, te menoragija. Unutarnje krvarenje je krvarenje koje se dešava u tijelu ispod kože, u tjelesnoj šupljini, u tjelesnim organima kako smo već spomenuli moždani udar kod kojeg se krvarenje dešava u mozgu. Ovisno gdje se krvarenje dešava stručni nazivi za ovakva krvarenja su hematom, hemartros, ekhimoza, hematotoraks, hematokolpos.

Hemoragija prema vrsti krvnih žila iz kojih krv istječe se dijeli na arterijsko krvarenje, kapilarno krvarenje, te vensko krvarenje. Arterijsko krvarenje se prepoznaje po svjetlijoj boji krvi koja dolazi u ritmu pulsa, dok kod venskog krvarenja krv je tamnije boje i izlazi sporo i bez pulsiranja, jednakim intenzitetom. Kapilarna krvarenja se obično ne vidi izvor krvarenja jer je površina prekrivena krvlju zbog oštećenja kapilara koje su sitne ali mnogobrojne.

Koliko je hemoragija opasna

Hemoragija može biti vrlo opasna, pa čak opasna i po život čovjeka. Količina krvarenja nije uvjet da krvarenje bude opasno, nego je bitnije mjesto gdje se krvarenje odvija. Na primjer ako ste porezali prst i baš na tom mjestu prolazi krvna žila, krvarenje može biti obilno no pravilnom medicinskom intervencijom pritiska na krvnu žilu, te na ranu takvo se krvarenje može brzo zaustaviti.

No, ukoliko uslijed ozljede ili bolesti nastane obilno krvarenje bilo unutarnje ili vanjsko ono može biti vrlo opasno po život jer svako veliko krvarenje u kratkom periodu može ozbiljno ugroziti ljudski život jer on gubi krvi više nego što je tijelo može proizvesti.

No, vrlo opasna krvarenja mogu biti i ona mala krvarenja no ako se dešavaju u vitalnom organu za funkcioniranje ljudskog tijela mogu značiti smrtni ishod ponekad i uz liječnički nadzor. Krvarenja izazvana na primjer zmijskim otrovom, živom i fosforom također mogu biti i jesu opasna po život jer nije krvarenje to koje će izazvati smrtni ishod nego otrov koji će se proširiti kroz sve organe i nastat će zastoj rada svih organa. Liječenje kod hemoragija se sastoji da se nastoji zaustaviti krvarenje, ako je potrebno i kirurškim putem, a nedostatak krvi se obavlja transfuzijom krvi.