Što je hospicij

Što je doista hospicij?

Srednjovjekovna društva funkcionirala su po mnogim parametrima drukčije nego ono naše današnje - nije postojalo mnogo institucija bez kojih mi danas ne bismo mogli zamisliti jedno društvo. Stvari poput fakulteta, bolnica i još mnogo toga potpuno su drukčije funkcionirale prije 500 godina. U tom vremenu veliku ulogu u cjelokupnom obrazovanju imala je Crkva, a kad imaš u šaci svo obrazovanje, to onda znači da imaš i moć! Medicina je u to vrijeme bila svakako pod okriljem Crkve i mnogobrojnih samostana - medicinska djelatnost uglavnom se vršila kroz obrazovane pojedince koji bi uz medicinu studirali i teologiju, povijest, književnost i sve ostalo.. Kako nas to dovodi do hospicija? Hospicij je mjesto odnosno ustanova koja pruža medicinsku skrb i njegu onima kojima se bliži prirodna smrt. Hospicij je danas vrlo važna ustanova, posebice u Europi koja broji veliki udio stanovništva stare dobi. U ovome članku donosimo više informacija koje se tiču hospicija.

Hospicij: nekad i sada

Hospicij dolazi od latinske riječi za ugostiteljstvo, baš kao i bolnica. Radi se o ustanovi koja brine o starim ljudima i omogućuje im dostojan život u zadnjoj fazi njihovog života. Nekada je hospicij bio sastavni dio samostana pa nije ni čudo da su mnogi hospiciji danas susjedi nekih starih samostana, a i često se nalaze pored raznim muzeja. Moderno shvaćanje ustanove počinje tek u 1970-ima. Kako Europska konvencija o ljudskim pravima naglašava da je pravo na medicinsku skrb osnovno ljudsko pravo sve do smrti, tako se javlja sve veća potreba da se otvore hospiciji diljem zapadnog svijeta. Današnji starački domovi rezultat su napora prije 50 godina da se skrene pažnja na pojedince kojima je potrebna zdravstvena skrb prije smrti. Kada su u pitanju brojke, postoje različita istraživanja, no može se sa sigurnošću reći da samo u Hrvatskoj potrebu za hospicijem ima nešto više od 100 000 ljudi. Treba isto tako naglasiti da su hospiciji učestaliji u država sa socijalističkom prošlošću.

Hospicij u Hrvatskoj

Postoje mnogi dokumenti koji upućuju na otvaranje ovakvih ustanova kroz našu povijest. Hospicij u svojem starijem obliku otvoren je još u vrijeme hrvatskih kraljeva, a zasebni hrvatski gradovi mogu se dičiti raznim dokumentima koji potvrđuju postojanje hospicija, ili neke vrste takve ustanove, još od ranog novog vijeka. U pitanju su hrvatski gradovi poput Pule, Splita ili Varaždina. Hospicij je danas potrebniji nego ikad, posebice u Europi gdje postoji veliki udio starog stanovništva. Njemačke i francuske vlasti u godinama prije izbijanja pandemije COVID-19 često su naglašavale u svojim kampanjama da će otvarati nove hospicije za stare i bolesne. Malo toga je realizirano. U Hrvatskoj postoji društvo od 1994. godine koji se bavi problemima otvaranja i održavanja hospicija. Danas postoji mnogo hospicija u Hrvatskoj, posebice u okolici Zagreba gdje se mogu pronaći javni i privatni domovi za starije. Naravno, većina takvih pacijenata ne može si pokriti dom kompletno samostalno, već to obično biva plaćeno od strane drugih članova obitelji.