Hzmo kada mogu u mirovinu

Hzmo kada mogu u mirovinu

Zatraži brzi kredit

Koji iznos trebate?

50 € 25000 €

Koji rok plaćanja želite?

15 Dana 18 Mjeseci
Planirano vrijeme isplate : Danas u 14:10
Ukupan iznos za vraćanje:

Nove korisnike ne tražimo platnu listu za iznose do 500 € na maksimalan rok do 30 dana!
Prednosti za stare (postojeće korisnike): nije potrebna verifikacija osobnih dokumenata, mogućnost odobrenja bez platne liste


PRIMJER KREDITA: Mikro kredit: Uz zatraženi iznos 300,00 EUR na period od 30 dana, ukupan iznos sa svim pripadajućim troškovima iznosi 301,68 EUR, uz kamatnu stopu 0,00% te EKS 7,03%, iznos Premije 1,68 EUR te iznos mjesečne rate 301,68 EUR (1 rata). Plus kredit: Uz zatraženi iznos 1.000,00 EUR na period od 150 dana, ukupan iznos sa svim pripadajućim troškovima iznosi 1.021,20 EUR, uz kamatnu stopu 0,00% te EKS 8,90%, iznos Premije 21,20 EUR te iznos mjesečne rate 204,24 EUR (5 rata). Najveća EKS (Efektivna kamatna stopa): 9,25%.
Procijenjeno vrijeme isplate je indikativno i ovisi o različitim faktorima, npr. imate li račun u istoj banci kao i vaš zajmodavac, da li ste odmah poslali svu potrebnu dokumentaciju i sl.

Što je mirovina?

Mirovina ili mirovinsko osiguranje je financijski sustav koji omogućuje isplatu redovitih primanja umirovljenicima kako bi osigurali svoje osnovne potrebe nakon što prestanu raditi zbog dobi, invaliditeta ili drugih razloga. Mirovine se obično isplaćuju kao mjesečni iznosi i dolaze iz različitih izvora. Države obično nude mirovinske programe koji omogućuju građanima pravo na mirovinu nakon dostizanja određene dobi ili ako su invalidi, a ovi programi se financiraju iz poreza ili obaveznih doprinosa tijekom radnog vijeka. Mnogi ljudi tijekom svog radnog vijeka štede za svoju mirovinu putem mirovinskih fondova ili privatnih mirovinskih planova. Ovi navedeni fondovi ulažu sredstva i pružaju umirovljenicima redovite isplate nakon prestanka rada. Neki ljudi odluče štedjeti sami za mirovinu putem štednih računa, investicijskih portfelja i drugih financijskih instrumenata. Cilj mirovinskog osiguranja je pružiti financijsku sigurnost umirovljenicima i pomoći im da održe svoj životni standard nakon prestanka rada. Postoje razne vrste mirovina, o čemu ćemo više reći u sljedećem dijelu članka.

Starorsna i prijevremena mirovina

Pravo na starosnu mirovinu ima osoba koja je navršila 65 godina te ima 15 godina mirovinskog staža, ali s povoljnijim uvjetima za žene u prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine. Od 1. siječnja 2030., uvjeti postaju isti za žene i muškarce. Dugogodišnji osiguranici mogu dobiti starosnu mirovinu s 60 godina života i 41 godinom staža osiguranja, s obavezom uračunavanja stvarnog trajanja staža. Osiguranik ne može dobiti ovu mirovinu ako ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu. Mirovina se isplaćuje nakon prestanka osiguranja, osim ako osiguranik nastavi raditi do polovice punog radnog vremena. Zahtjev za mirovinom može se podnijeti unutar šest mjeseci od prestanka osiguranja ili šest mjeseci unatrag. Prijevremena starosna mirovina se može dobiti kada osoba ima 60 navršenih godina te ima 35 godina mirovinskog staža. Smanjenje iznosa mirovine događa se za svaki mjesec ranijeg ostvarivanja mirovine prije propisanih godina života za starosnu mirovinu, neovisno o dužini mirovinskog staža. Također, osiguranik koji ispunjava uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca mora imati najmanje dvije godine nezaposlenosti nakon prestanka osiguranja uzrokovanog stečajem prije ostvarivanja uvjeta za mirovinu. Svi navedeni uvjeti moraju biti zadovoljeni istovremeno.

Invalidska i obiteljska mirovina

Kako biste ostvarili pravo na invalidsku mirovinu, morate imati djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti i ispunjavati uvjet staža. Djelomični gubitak radne sposobnosti znači da, unatoč određenom smanjenju radne sposobnosti, niste u mogućnosti profesionalnom rehabilitacijom raditi na puno radno vrijeme na drugim poslovima koji odgovaraju vašem obrazovanju i iskustvu. Možete raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima sličnim vašem prethodnom radu. Potpuni gubitak radne sposobnosti podrazumijeva da više niste u stanju obavljati nikakav posao. Za pravo na invalidsku mirovinu, ako je gubitak radne sposobnosti posljedica bolesti ili ozljede izvan radnog konteksta i ako ste mlađi od 65 godina, vaš mirovinski staž mora pokrivati najmanje jednu trećinu vašeg radnog vijeka. Radni vijek počinje se računati od 20. godine života, a varira ovisno o vašem stupnju obrazovanja. Periodi vojnog osposobljavanja i nezaposlenosti također skraćuju vaš radni vijek. Osoba koja se profesionalnom rehabilitacijom osposobila za druge poslove, a nakon toga je dugotrajno bila nezaposlena, može dobiti privremenu invalidsku mirovinu pod uvjetima da je nezaposlena najmanje 5 godina nakon rehabilitacije, nezaposlen do navršene 58. godine života, te da nije odbila ponuđeni posao HZZ-a. Pravo na privremenu invalidsku mirovinu ima i osoba koja je nakon rehabilitacije radila, ali je kasnije ostala bez posla. Kratki periodi povremenog rada u trajanju do šest mjeseci neće utjecati na pravo na mirovinu. Obiteljska mirovina se odobrava članovima obitelji preminulog osiguranika ako je osiguranik imao najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža, ako je ispunjavao uvjete za invalidsku mirovinu ili je bio korisnik određenih drugih vrsta mirovina, ili je smrt uzrokovana bolešću ili ozljedom na radu, bez obzira na dužinu mirovinskog staža. Pravo na obiteljsku mirovinu imaju udovice/udovci, izvanbračni partneri, životni partneri, neformalni partneri, i djeca osiguranika pod određenim uvjetima. Djeca imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako su mlađa od 15 godina, imaju potpuni gubitak radne sposobnosti, ili su na redovitom školovanju. Izvanbračni i neformalni partneri moraju ispunjavati specifične uvjete o trajanju njihovog partnerstva, dok razvedeni bračni drugovi imaju pravo na obiteljsku mirovinu ako im je dosuđeno pravo na uzdržavanje sudskom odlukom.


Tagovi: