Imunološki sustav – što je i zašto je važan

Što je imunološki sustav?

Imunološki sustav je velika mreža organa, bijelih krvnih stanica, proteina odnosno antitijela i kemikalija. U ovom sustavu svi rade zajedno kako bi vas zaštitilo od stranih napadača poput bakterija, virusa, parazita i gljivica, koji uzrokuju infekcije, bolesti i bolesti. Zadatak imunološkog sustava je da zadrži klice izvan tijela, uništiti ih ili ograničiti njihovu štetu ako uđu u tijelo. Kada imunološki sustav radi ispravno, može prepoznati koje su stanice vaše, a koje su tvari strane vašem tijelu. Imunološki sistem aktivira, mobilizira, napada i ubija strane klice napadača koji vam mogu nanijeti štetu.

On uči o klicama nakon što ste im i vi bili izloženi. Tijelo razvija antitijela kako bi vas zaštitila od tih specifičnih klica. Primjer ovog koncepta javlja se kada dobijete cjepivo. Imunološki sistem stvara antitijela na strane stanice u cjepivu i brzo će zapamtiti te strane stanice i uništiti ih ako im budete izloženi u budućnosti. Ponekad liječnici mogu propisati antibiotike kako bi pomogli imunološkom sustavu ako se razbolite, ali antibiotici ubijaju samo određene bakterije, i ne ubijaju viruse.

Od čega se sastoji imunološki sustav?

Imunološki sustav sastoji se od složene zbirke stanica i organa. Svi oni zajedno rade kako bi zaštitili tijelo od mikroba i pomogli da ozdravite kada ste bolesni. Glavni dijelovi koji čine imunološki sustav su:

• Bijela krvna zrnca - služe kao vojska protiv štetnih bakterija i virusa, bijela krvna zrnca traže, napadaju i uništavaju klice. One su ključni dio i postoji mnogo vrsta bijelih krvnih stanica. Svaka vrsta stanica ili cirkulira u krvotoku i cijelom tijelu ili se nalazi u određenom tkivu, čekajući da bude pozvana u akciju. Svaka vrsta stanica ima određenu misiju u obrambenom sustavu vašeg tijela. Svaka ima drugačiji način prepoznavanja problema, komuniciranja s drugim stanicama u obrambenom timu i obavljanja svoje funkcije.
• Limfni čvorovi - filtriraju i uništavaju klice tako da se ne mogu proširiti na druge dijelove tijela. Oni su također dio limfnog sustava tijela. Limfni čvorovi sadrže imunološke stanice koje analiziraju strane napadače unesene u vaše tijelo. Zatim se aktiviraju, repliciraju i šalju specifične limfocite odnosno bijele krvne stanice da se bore protiv tog napadača. Postoji stotina limfnih čvorova po cijelom tijelu, uključujući vrat, pazuhe i prepone. Natečeni, osjetljivi limfni čvorovi znak su da se tijelo bori protiv infekcije.
• Slezena - pohranjuje bijele krvne stanice koje brane tijelo od stranih napadača. Također filtrira krv, uništava stare i oštećene crvene krvne stanice.
• Tonzile i adenoid - budući da se nalaze u grlu i nosnom prolazu, krajnici i adenoidi mogu uhvatiti strane napadače čim uđu u tijelo. Imaju imunološke stanice koje proizvode antitijela kako bi zaštitile tijelo od stranih napadača koji uzrokuju infekcije grla i pluća.
• Timus - pomaže sazrijevanju određene vrste bijelih krvnih stanica, a nalazi se ispod gornjeg dijela prsa ispod prsne kosti. Specifična zadaća ove ćelije je naučiti prepoznati i zapamtiti napadača kako bi se napad mogao brzo pokrenuti sljedećeg puta.
• Koštana srž - matične stanice u spužvastom središtu kostiju razvijaju se u crvene krvne stanice, plazma stanice i razne bijele krvne stanice i druge vrste imunoloških stanica. Koštana srž svaki dan stvara milijarde novih krvnih stanica i otpušta ih u krvotok.
• Koža, sluznice i druge prve linije obrane - koža je prva linija obrane u sprječavanju i uništavanju klica prije nego što uđu u tijelo. Koža proizvodi ulja i luči druge zaštitne stanice imunološkog sustava. Sluznice oblažu respiratorni, probavni, mokraćni i reproduktivni trakt. Ove membrane luče sluz, koja podmazuje i vlaži površine. Klice se lijepe za sluz u dišnim putevima, a zatim se pomiču iz dišnih putova pomoću struktura nalik dlačicama koje se nazivaju cilije. Sitne dlačice u nosu hvataju klice. Enzimi koji se nalaze u znoju, suzama, slini i sluznicama, kao i sekretima u rodnici, brane i uništavaju klice.
• Želudac i crijeva - njegova želučana kiselina ubija mnoge bakterije ubrzo nakon što uđu u tijelo. U crijevima se nalaze dobre bakterije koje ubijaju štetne bakterije

Kako poboljšati imunološki sustav i zašto je važan?

Mnoge stvari i poremećaji mogu oštetiti ili poremetiti imunološki sustav. Neki lijekovi mogu prouzročiti probleme i otežati borbu protiv infekcije. Određena zdravstvena stanja uzrokuju da vaš imunološki sistem napada zdrave stanice ili otežava imunološkom sustavu u zaštiti od štetnih mikroba, a to su mogu biti:

• Alergije - kada tijelo pretjerano reagira na bezopasnu tvar, tijelo se krene boriti protiv okidača alergija oslobađanjem histamina koji uzrokuju simptome alergije. Alergijska reakcija može varirati od blage do teške reakcije. Antihistaminici pomažu u smirivanju simptoma.
• Autoimuni poremećaji - ovi poremećaji javljaju se kada imunološki sistem greškom napada vlastite zdrave stanice. Lupus, dijabetes, Hashimotova bolest i reumatoidni artritis primjeri su uobičajenih autoimunih bolesti.
• Primarni poremećaji imunodeficijencije - su nasljedni poremećaji. Postoji više od 100 primarnih bolesti imunodeficijencije koje sprječavaju imunološki sistem da radi kako bi trebao.
• Infekcije - HIV i mononukleoza dobro su poznate infekcije koje slabe imunološki sistem i može dovesti do ozbiljnih bolesti.
• Rak - određene vrste, poput leukemije, limfoma i mijeloma, izravno utječu na imunološki sistem, i javljaju se kada imunološke stanice nekontrolirano rastu.
• Sepsa - izaziva raširenu upalu i uzrokuje silaznu spiralu događaja koji mogu završiti oštećenjem organa, zatajenjem organa i smrću.
• Lijekovi - neki lijekovi, poput kortikosteroida, mogu oslabiti imunološki sistem. I nakon transplantacije organa, ljudi uzimaju imunosupresivne lijekove. Ovi lijekovi pomažu spriječiti neuspjelu transplantaciju odnosno odbacivanje organa. Međutim, ovi lijekovi povećavaju rizik od infekcije i bolesti.

Baš kao i ostatak vašeg tijela, vaš imunološki sustav treba hranu, odmor i zdravo okruženje kako bi ostao jak. Određene promjene načina života mogu ojačati vaš imunitet i pomoći vam da izbjegnete bolest. Da bi vaš imunološki sistem radio nesmetano, trebali biste prestati pušiti, smršaviti ili održati normalnu tjelesnu masu, hraniti se zdravo, izbjegavati alkohol ili ga manje konzumirati, imati normalni raspored spavanja, vježbati redovito, često prati ruke, manje biti izložen stresu i cijepiti se protiv gripa i ostalih stvari.