Inflacija – značenje, definicija što je

Što je inflacija?

Posljednjih mjeseci, ali i godinama slušamo u medijima o inflacijama, mnogima koji nisu ekonomisti po struci možda i nije baš jasno što su inflacije. Ekonomska situacija nekog gospodarstva u kojoj dolazi do općeg povećanja cijena usluga i dobara zove se inflacija.

U takvoj ekonomskoj situaciji generalno cijene proizvoda i usluga rastu, te za istu količinu novaca od prije godinu dana, danas možete kupiti puno manje stvari i koristiti manje usluga. Zapravo inflacijom se smanjuje vrijednost valute u nekom periodu jer za isti iznos novca se može nabaviti manje nego prije.

Cijene nekih usluga i proizvoda su ključne u svakoj ekonomiji koje mogu dovesti do inflacija jer će porastom cijena tih proizvoda i usluga kao domino efekt utjecati na porast cijena velike većine drugih proizvoda i poskupljenja usluga. Glavni pokretači ovakvog ekonomskog stanja su cijene energenata, najviše nafte i plina, te električne energije. Porast cijena energenata odrazit će se na cijelu ekonomiju i na porast cijena velike većine proizvoda i poskupljenja usluga.

Uzroci koji dovode do inflacija

Uzroci koji dovode do inflacija doista mogu biti raznoliki. Inflacija se može pojaviti zbog osnovnog tržišnog zakona ponude i potražnje. Ukoliko dolazi do pojačanje potrošnje, znači velika je potražnja koju ponuda na tržištu ne može pratiti i nestašica proizvoda će izazvati ovaj ekonomski poremećaj. Do nedostatka proizvoda može doći i zbog ratnih zbivanja na području gdje se proizvodi većinski nalaze za određeno tržište. Na primjer, područje izvora nafte ukoliko je u ratnoj zoni svakako će utjecati na isporuke nafte na tržište jer se nafta neće moći crpiti zbog ratnih zbivanja.

Deficiti koje države ostvaruju u svojim državnim proračunima svojim odlukama da tiskaju dodatni novac izazvat će i inflacije i devalvacije vlastite valute zbog dodatno tiskanja svog novca, odnosno pribavljanjem stranih valuta želeći time povećati tržišnu cijenu i održati konkurentnost svoji proizvoda.

Inflacije troškova nastaju uslijed porasta cijena ključnih za funkcioniranje ekonomije, poput porasta cijena energenata, porasta cijena nadnica, što sve dovodi do promjena deviznih tečajeva, odnosno kotacije domaće valute u odnosu na druge strane valute.

Vrste intenziteta inflacija

Inflacija može imati različit intenzitet djelovanja i utjecaja na ekonomska zbivanja unutar neke države. Kod niske ili umjerene inflacije nema znakova za uzbunu ili paniku jer je ovaj oblik prisutan u velikoj većini svjetskih gospodarstava. Pojedinci će ulagati višak novaca u nekretnine ili financijska tržišta dionica ili investicijskih fondova. Ovakve inflaciju su zapravo i zdrave za ekonomiju i gospodarstvo neke države jer na taj način reguliraju ponudu i potražnu na tržištu unutar države i šire.

Galopirajuća inflacija predstavlja ubrzane inflacije, gdje novac vrlo brzo gubi na svojoj vrijednosti. Posljedica toga je da dolazi do propadanja financijskih tržišta jer je valuta nestabilna i novac gubi na svojoj vrijednosti. Stoga se poslovanja ugovaraju sa valutnim klauzulama stabilnijih valuta.

Hiperinflacija se izražava stopom inflacije u višeznamenkastim postocima. To je ekonomska situacija gdje ponuda novca uvelike nadmašuje potražnju za novcem. Time novac gubi na svojoj vrijednosti jer ga ima previše, te će se razmjena proizvoda vršiti međusobno, roba za robu što dovodi gospodarstva u situaciju hiperinflacije.