Što je irigografija

Što je irigografija i kada se ona radi?

Irigografija se može opisati kao pregled debelog crijeva koji se vrši uz upotrebu ionizirajućeg zračenja preko aplikacije barijevog kontrastnog sredstva te zraka kroz pacijentov anus. Kada je potrebna irigografija? Navedena pretraga/pregled se radi prema indikaciji liječnika specijalista, gastroenterologa. Ona se izvodi onda kada nije moguće napraviti kolonoskopiju radi određenog oboljenja debelog crijeva. U navedena oboljenja pripadaju upalne bolesti, funkcionalni poremećaji u crijevu, sumnja na maligne bolesti.

Navedena pretraga se može zatražiti i predoperativno kako bi se procijenila dužina suženog dijela samog debelog crijeva. Ponekad pacijent može biti upućen na navedenu pretragu ako postoje i sljedeći simptomi: Zatvor, nadutost, krvava stolica, promjena u izgledu stolice. Da li se ovaj postupak mora izvoditi? Iako on mnogima zvuči krajnje neugodno, on je potreban kako bi se utvrdile dijagnostički važne informacije koje nam mogu pomoći u daljnjem liječenju. Prije obavljanje pretrage, liječnik vam daje upute koje ne nužno slijediti i do par dana prije samog postupka.

Kako izgleda irigografija?

Sami pregled će obuhvaćati detaljnu analizu prohodnosti debelog crijeva pacijenta. Ukazat će na moguće suženje ili prisutnost malignih procesa. U prosjeku, irigografija traje oko 40-ak minuta, no ona se može odužiti u slučaju komplikacija. Pretraga će započeti skidanjem pacijenta, punjenjem debelog crijeva kroz anus uz pomoć barijevim kontrastnim sredstvom, nakon čega slijedi pražnjenje crijeva, te ponovno punjenje uz retrogradni zrak koji će širiti debelo crijevo i omogućiti detaljnu analizu liječniku.

Kako se pripremiti za navedeni pregled? Irigografija je prilično neugodna pretraga, i kao takva zahtjeva malo specifičniju pripremu. Priprema će ovisiti ovisno o problemu pacijenta, no često se odnosi na posebnu prehranu do 2 dana prije pretrage. Na sami dan pregleda pacijent ne bi smio piti, jesti, niti pušiti. Što nakon pregleda? Nakon što ste obavili pregled, specijalist će vas obavijestiti o nalazima, no prije svega vam se pomaže ustati sa stola i vodi vas se u prostoriju gdje ćete kroz stolicu izbaciti ostatak ubrizganog kontrasta. Nakon pregleda pacijent je slobodan jesti i piti bez restrikcija.

Da li je irigografija opasna?

Ne, iako postoji mogućnost kontradikcija i određenih rizika. U izuzetno rijetkim slučajevima irigografija može izazvati ozbiljne komplikacije koje mogu izazvati puknuće debelog crijeva. U slučaju da osoba pati od hemoroida, moguće je njihovo puknuće te krvarenje. Zračenje u anusu može izazvati i zloćudne tumore. Trudnice ne smiju obavljati navedenu pretragu jer postoji mogućnost nastanka trajnih posljedica na dijete. Iako su navedeni slučajevi veoma rijetki, mnogi pacijenti radije izbjegavaju navedenu pretragu. Što ako pacijent odbije irigografiju?

U tom slučaju se nude drugi pregledi poput RTG snimanja, ultrazvuka, doplera, MR, kompjutorizirana tomografija ili kolonoskopija. Da li su nakon pretrage moguće neke nuspojave? Irigografija ne donosi nuspojave nakon pregleda, iako je moguće da će pacijent osjećati blagu iziritiranost u području anusa. Važno je naglasiti kako u tijelu pacijenta ne zaostaje zračenje nakon pretrage i izbacivanja sadržaja iz crijeva. Rezultati pregleda se automatski nakon analize šalju glavnoj osobi za liječenje. U većini slučajeva pretraga se ne mora dodatno ponavljati, već se sve moguće nejasnoće rješavaju preko drugih pregleda.