Kada je nastala Palestina

Biblijska i novovjeka Palestina

Pokrajina na obali Sredozemnog mora koja se rasprostire na obje strane na obalma rijeke Jordana je povijesna pozornica na kojoj se stalno prelamaju osvajačeke težnje svih osvajača koji su do nje stigli. Upravljali su njome Asirci, Egipćani, Osmanski osvajači, a tek 1947 godine su Ujedinjeni narodi odlučili podijeliti taj teritorij između Židova i Arapa, a 1948 godine je priznato područje države Palestine. Biblijska i novovjeka Palestina jednako pričaju o stalnim ratnim sukobima na tom području.

Palestina u svom imenu krije mnogo različitih značenja, tako izraz Plešet ili Plešetim vuče korijene iz asirskog i znači zemlja Filistejaca, po staroegipatskom je to bila zemlja Haru kojaju su nastanjivala biblijska kanaanska plemena Horu, a prema hebrejskom bila je to Haemori, zemlja Amorejaca. No, još iz vremena nomadskog života Hebreja zvala se Haivrim, zemlja Hebreja, a nakon zauzeća Knanaana je nazvana Israel, što znači Izraelova zemlja. Jedinstvena država se raspala oko 930 godine prije Krista na sjeverni dio koji je zadržao ime Izrael i južni dio koji je nazvan Juda.

Kako je nastalo ime Palestina

Ne tom povijesno burnom dijelu svijeta i u starom i u novom vijeku stalno vrije, pa je nejasno kako je nastalo ime Palestina. To je još iz Antike, Stari Grci su to područje nazivali Palaistine, pa je to postao latinizirani oblik imena Palestine koji je ušao i u latinski prijevod Biblije, takozvane Vulgate i upotrebljava se i danas, dok sami Arapi tu svoju zemlju nazivaju Filastin. To je zemlja obilježena stalnim ratovima i migracijama tijekom cijele svoje povijesti.

Imenom Palestina se označavaju sveukupne teritorije ili pravno priznata država, što ovisi o kontekstu u kojem se spominje. Do 31 srpnja 2019 godine novouspostavljenu državu je priznalo 138 država, od tada uključenih 193, iako je država proglašena 1948 godine, tek od 2019 godine se priznaje njezino pravo državnosti i prema tom pravu ona postaje članica Arapske lige, Organizacija islamske suradnje, Grupe G77, članica Međunarodnog olimpijskog komiteta, naravno i još nekih međunarodnih organizacija, to se pomalo mijenja.

Palestina je geografsko područje stalnog ratovanja

Istočni dio Sredozemlja je stalno područje sukoba, jer Palestina je geografsko područje stalnog ratovanja. Ni dvadeset godina nakon dobivanja statusa države, 1967 godine je Izrael okupirao najveći dio njezinih teritorija u samo šest dana poznatih i kao šestodnevni rat. Otada je na području palestine vođeno pet izraelsko arapskih ratova u vremenu od 1948 - 1982 godine. Palestinska oslobodilačka organizacija je vodila Palestince kroz te ratove u borbi za državnost i opstanak sve do 1988 godine.

Izrael je tek 1988 godine pristao priznati da Palestina ima pravo na postojanje. No, niti međusobni sporazum između Izraela i Palestine o međusobnom priznavanja potpisan 1993 u Washingtonu nije donio mir Palestini rascijepljenoj na teritorij nacionalne uprave jer u području Gaze je ta samouprava ograničena, jer se Zapadna obala i dalje smatra okupiranim područjem. Naseljavanje Židova u okupiranom području je Palestince grupiralo u terorističke skupine ujedinjene u terorističku organizaciju Hamas koja je počela djelovati 2000 godine i još je najjači borbeni otpor Palestinaca.