Kada nasljeđuju braća i sestre

Kako se raspoređuje nasljedstvo

Nasljedstvo se može oporukom još za života podijeliti nasljednicima, te to ne mora biti prema zakonski određenim nasljednim redovima. Vlasnik pokretnina, nekretnina i financijskih sredstava može svoju imovinu za života oporukom dati bilo kome na primjer čak i kad ima djecu, bračnog partnera koji pripadaju prvom nasljednom redu.

No, kada osoba za života ne napiše oporuku ostavinska rasprava služi tome da se imovina rasporedi kako je to zakon propisao. Zakon je propisao da se nasljedstvo kada ne postoji oporuka raspoređuje u četiri nasljedna reda. U prvom nasljednom redu su djeca i bračni partner ili izvanbračni partner s kojim je osoba živjela no nije sklopila brak pravnim putem. Prvi red nasljednika nasljeđuju imovinu u jednakim dijelovima, no zakon tumači da u prvi red nasljednika ulaze po pravu predstvljanja potomci preminule kćeri ili sina osobe čija imovina se nasljeđuje. Odnosno, ukoliko je djed ili baka preminuli a njihov sin ili kćer je također preminuo, djeca tog sina ili kćeri koji su preminuli imaju pravo predstavljanja preminulog oca ili majke koji bi dobili pravo nasljeđivanja da su živi.

Kada brat ili sestra imaju pravo na nasljedstvo

Pravo na nasljedstvo brat ili sestra preminule osobe ostvaruju kada preminula osoba nije napisala oporuku, kada nema potomaka i bračnog ili izvanbračnog druga, te kada je jedan roditelj preminule osobe također preminuli. Zakon propisuje slučaj da ukoliko nema potomaka, ostao je bračni ili izvanbračni drug, oba roditelja preminule osobe su također preminuli, pravo nasljeđivanja ima samo bračni ili izvanbračni drug, u tom slučaju braća i sestre preminule osobe nemaju pravo nasljeđivanja jer su oba roditelja preminula prije osobe čija imovina se dijeli ostavinskom raspravom.

Dakle, braća i sestre imaju pravo predstavljanja jednog preminulog roditelja ukoliko je drugi roditelj preminule osobe živ, te nema potomaka i dijele imovinu u jednakim dijelovima. Bračni ili izvanbračni drug nasljeđuje polovinu imovine, oba roditelja preminule osobe imaju pravo na drugu polovicu, ako je jedan od roditelja preminuo njegova 1/4 imovine će se podijeliti između braće i sestara u jednakim dijelovima bez obzira koliko ih brojčano ima, što više braće i sestara ima manje će nasljedstvo biti.

Braća i sestre mogu dobiti nasljedstvo i oporukom

Ostavinska rasprava je pravna institucija kod koje se kod javnog bilježnika utvrđuje postoji li oporuka, te ukoliko ne postoji tko su zakonski nasljednici koji imaju pravo na nasljedstvo. Oporuka je vrlo elegantno rješenje ako osoba želi još za života odlučiti kome će ostaviti svoju imovinu nakon smrti. Oporuku može napisati vlastoručno i pohraniti kod odvjetnika, ali i u svom domu. O uvjetima pisanja oporuke i njezine valjanosti u slučaju da postoji nekoliko pronađenih oporuka zakon kaže da se uzima oporuka koja je datirana zadnja, te naravno ukoliko nije pokrenut proces oduzimanja pravne i poslovne sposobnosti zbog demencije, Alzheimerove bolesti i li bilo koje druge bolesti kojom je narušeno psihičko zdravlje osobe koja piše oporuku. U takvim se slučajevima uzima u obzir oporuka koju je osoba napisala u vrijeme kada nije pokazivala znakove bolesti.

Braća i sestre mogu nasljedstvo dobiti ukoliko je preminula osoba u svojoj oporuci izričito imenovala imenom i prezimenom braću i sestre kojima želi ostaviti imovinu, te točno navela što od imovine kojem bratu ili sestri ostavlja.