Kada nastupa zastara

Što je zastara i kada ona nastupa

Zastara je gubitak prava kako bi se ostvarilo neko određeno građansko pravo zbog proteka roka koji je definiran zakonom. Najviše se ovaj pravni termin i pravni događaj primjenjuje na zastatjevanje nekih potraživanja bilo da se radi o potraživanjima između poduzetnika, između fizičkih osoba ili poduzetnika od fizičke osobe.

Zastarom se gubi pravo prisilne naplate poput ovrhe, ali i pokretanja sudskog postupka naplate. Zastara je zapravo mehanizam zaštite dužnika u slučajevima kada vjerovnik propusti prisilno naplatiti potraživanje ili propusti pokrenuti sudski postupak kako vi naplatio svoje potraživanje od dužnika. Rok zastare počinje teći od datuma dospijeća neke obaveze i završava u zakonom propisanom roku.

Kada neka fizička ili pravna osoba ne podmiri svoje obaveze u roku plaćanja, a vjerovnik ne poduzme mjere prisilne naplate duga svoje tražbine postupak zastare počinje teći od datuma dospjeća i završava za pet godina koji se u zakonu o obveznim odnosima tretira kao opći rok zastare, osim ako zakonom nije propisan drugačiji rok.

Posebni rokovi zastara

Zakon predviđa da za određene tražbine se propisuje kraći rok zastare i to u roku od jedne godine od datuma dospjeća tražbine. Zakonom je točno propisano koje su to tražbine čije zastare imaju rok od jedne godine.

Tražbine čije zastara ističe u roku godine dana su tražbine za naknade koje su trebale biti plaćene za isporučenu električnu energiju i toplinsku enegiju, vodu, plin, dimnjačarske usluge, te održavanje čistoće. Zapravo možemo reći da se radi o uslugama koje su povezane za potrebe kućanstva. U ovu skupinu se ubrajaju i radiotelevizijske i radio usluge koje se naplaćuju kao pretplata za radio i televizijske prijeme.

Zastara ističe za godinu dana i za tražbine kod poštaskih usluga, usluga telefona, poštanskih pretinaca i telegrafa, te druge naknade koje se naplaćuju tromjesečno ili u kraćim rokovima naplate. Povremene tiskovine koje se isporučuju temeljem pretplate također pripadaju skupini tražbina čiji rok zastare je jedna godina jer se smatra da su takve pretplate namijenjene krajnim potrošačima, fizičkim osobama.

Poseban rok zastara za povremene tražbine i prekidi zastare

Poseban rok zastara koji je propisan zakonom na rok od tri godine su povremene tražbine koje imaju svoje dospjeće na godišnjoj razini ili unutar godine dana na kvartalnoj bazi, dvomjesečnoj bazi ili dogovoreno drugačije.

Pod povremene tražbine podrazumijevaju se kamate, te tražbine po osnovu uzdržavanja. Ovakve tražbine zakonom imaju određen rok tri godine nakon kojeg prestaje svako pravo vjerovnika, osobe ili tvrtke koja potražuje da ostvari svoje pravo naplate.

Period zastara se može i prekinuti, te se na taj način potražitelj tražbine, vjerovnik nastoji naplatiti zakonskim sredstvima. Zakonska sredstva koja su na raspolaganju vjerovnicima su podnošenje tužbe, prijedlog za ovrhu javnom bilježniku, te bilo koji drugi način koji je vjerovnik poduzeo sudskim putem ili nadležnom institucijom protiv dužnika. Zastare se prekidaju i kada dužnik prizna dugovanje, otplatom duga, plaćanjem kamata ili davanjem neke vrste osiguranja naplate.

Nakon 10 godine zastare prestaju ako se vjerovnik nije uspio naplatiti i u slučajevima kada postoji sudska odluka, odluka nadležne institucije, te nagodbom pri sudu. Bitna činjenica je da minimalni iznos za pokretanje ovrhe na nekretninu mora biti 5.308 € što mnogi vjerovnici ne znaju pa ostaju bez svoje tražbine ukoliko je iznos tražbine manji od tog iznosa, a dužnici imaju u vlasništvu nekretninu.