Kada pada Božić

Kada pada Božić i je li to zbog zimskog solsticija

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, ali da bi Isus mogao mučenički umrijeti na križu za spas svijeta i treći dan uskrsnuti, prvo se morao roditi kao čovjek, pa se u 4 stoljeću zbog toga počelo slaviti i Isusovo rođenje. Slavilo se rođenje malog Boga pa je svetkovina nazvana umanjenicom Božić. Kada pada Božić i je li to zbog zimskog solsticija, moglo bi biti, ako je Uskrs vezan uz proljetni ekvinocij, datum Božića je vjerojatno dogovoren za 25.12 u vrijeme zimskog solsticija.

Naime, rani kršćani Božić uopće nisu slavili, nema nadnevka Kristova rođenja ni u bibliji ni u evanđeljima iako se bibličari i teolozi bave izračunima Kristovog rođenja prema datumu rođenja Ivana Krstitelja (Navještenje Isusovog začenja se dogodilo kada je Elizabeta bila u 6 mjesecu trudnoće s Ivanom Krstiteljom), ipak se ne zna kada pada Božić, pa je moguće da su se crkveni oci u 4 stoljeću jednostavno dogovorili da vrijeme zimskog solsticija 25.12. bude datum Božića.

Kada pada Božić i zašto je tako blještav

Stari Rimljani su 25.12. slavili rođenje boga sunca (Nativitas soli invicti), pa se vjeruje da se ta rimska svetkovina htjela potisnuti Božićem, druga vjerovanja se odnose na cjelokupno razdoblje Saturnalija, poganskog rimskog festivala koji je trajao od 17 - 23.12. Božić je trebao potisnuti i zatrti te poganske obrede. Kada pada Božić i zašto je tako blještav, dijelom zbog toga što zimski solsticij donosi duže dane i kraće noći, dakle više svjetla i topline.

Obzirom da je vrijeme kada pada Božić još uvijek zimsko godišnje doba, vrijeme studeni i oskudice, kićenje bora i sve to blještavilo oko Božića dijelom imaju veze sa poganskim svetkovinama svjetla, a dijelom je Božić jednostavno iskomercijaliziran u ovom potrošačkom svijetu. Uskrs je povezan s proljetnim ekvinocijem kada se priroda budi, počinje cvjetanje i priroda nam sama daruje boje i mirise, čega za vrijeme zimskog solsticija i Božića nema, pa je to spretno kompenzirano blještavim božićnim ukrasima.

Dogovoren je datum kada pada Božić, s ostalim običajima se dosta vrludalo

Najraniji dokazani datum slavljenja Božića je 336 godina. Dogovoren je datum kada pada Božić, s ostalim običajima se dosta vrludalo. U ranom srednjem vijeku je svetkovina sveta Tri kralja zasjenjivala sam blagdan Bžića, vrijeme Adventa je bilo Martinsko vrijeme koje je trajalo od 11.11, - 25.12., jaslice su ušle u božićne običaje po nekima tek u 12 stoljeću ih je prvi napravio sveti Franjo Asiški, a kićenje bora je zaživjelo i raširilo se svijetom tek u 19 stoljeću.

Nisu samo rimske svetkovine padale u to doba godine, u vrijeme kada pada Božić, kelti su slavili Jul koji je u Skandinaviji i Engleskoj i danas povezan s Božićem, Nijemci su u to doba godine slavili noć u sredini zime (Mitwirtenacht), sam zimski solsticij (Wintersonenwende) ili 12 divljih noći (Rauhnachte) kada se slavilo, jelo i pilo. Božić i Advent kao priprava za Božić su trebali sve te poganske običaje zatrti, a teozofi su to pretvorili u 12 svetih noći.