Kada počinje zima

Kada počinje zima se određuje prema astronomskom kalendaru

Prije klimatskih promjena su se godišnja doba jasno razlikovala u prirodi oko nas koja je pravo ogledalo astronomskih zbivanja koje utječu na zemlju. Da, svako godišnje doba je astronomski događaj na zemlji sa svim svojim obilježjima i karakteristikama. Kada počinje zima se određuje prema astronomskom kalendaru i to je svake godine malo drugačije, nije da pada uvijek na isti datum, a ni u isti sat. Uvijek je to u trenutku kada nas sunce najslabije obasjava.

Zemlja se okreće oko sunca po eliptičnoj putanji pod nagibom od 23°27' i trenutak u kojem zbog tog kretanja najmanje sunčevog svjetla i topline se izračunava početak zime ili zimski solsticij. Zimski suncostaj skraćuje dane i produžava noći i to je trenutak kada počinje zima koja se okončava proljetnom ravnodnevicom. Za razliku od astronomske zime ona meteorološke zime se baš i ne drže uvijek kalendara pa događaji u prirodi poput hladnoće, snijega, smrzavice i slično ne odgovaraju zimskom kalendaru.

Kada je nastupila ova zima

Svi koji pamtimo bijele zime i snježne božićne i novogodišnje blagdane svake godine pratimo kalendar i gledamo u nebo nadajućići pahuljama bijelim koji su i ove godine nakratko sletjele tek nakon blagdana, što znači da kada je nastupila ova zima, a to je bilo 22 prosinca 2023 godine u 4,27, zimski solsticij nije imao obilježja meteorološke zime, pa su ljubitelji zimskih sportova bili razočarani. Neke web stranice nude kalkulatore za točan izračun početka zime koja tek dolazi.

Kada je na sjevernoj polutki zima, na južnoj žari vrelina ljeta. Završetak ove zime je oko 21 ožujka kada nastupa proljeće. Prosječno svako godišnje doba traje oko tri mjeseca. Sama noć zimskog solsticija je najduža noć u godini, ali i najkraći dan u godini koji se naziva i kratkodnevica. Od prvog dana zime se dani počinju polako produžavati, a noći skraćivati. Priroda bi zbog niskih temperatura najhladnijeg godišnjeg doba trebala biti uspavana, ali zbog klimatskih promjena se i to mijenja.

Zima je lijepa zbog zimskih školskih praznika

Dok se priroda odmara i ljudi bi se trebali odmoriti, zato i postoje zimski sportovi i razna zimovanja. Zima je lijepa zbog zimskih školskih praznika, zbog zimske idile ako nam se posreći snijeg, zbog usporavanja dinamike života. To je u ljudima ostalo još od vremena dok su živjeli u skladu sa prirodom i prirodnim ciklusima i ritmovima. Zimi, u najhladnijem dobu godine, su se uz toplu vatru okupljali ljudi, radili neke ručne vještine, pričali dogodovštine i žudno čekali proljeće.

Zimi se uživalo u polodovima rada cijele godine, jer su teški radovi počinjali odmah s proljeća obradom tla i sjetvom, ljetnom žetvom i vršidbom i trajali sve do završetka jesenske berbe. Stari ljudi tvrde da su oštrije zime zdravije, jer u blagim zimamama caruju kojekakve zimske boleštine. Isto tako vlada mišljenje da blage zime donose hladna proljeća što nikako ne pogoduje poljoprivrednim radovima na otvorenom, jer studen usporava klijanje i rast usjeva, a ova zima bi to mogla i pokazati.