Kada počinje zimsko računanje vremena

Kada počinje zimsko računanje vremena

Znate li kada počinje zimsko računanje vremena? Tko je započeo ovu drevnu praksu u svijetu? Koje su prednosti pomicanja kazaljki unatrag? Dolaskom posljednjeg vikenda u listopadu počinje zimsko računanje vremena. Iako većina elektroničkih uređaja ovo ažuriranje obavlja automatski, obične satove moramo pomaknuti jedan sat unatrag. Podrijetlo promjene u računanju vremena veže se uz stare civilizacije koje su, ovisno o godišnjem dobu, smanjivale ili povećavale duljinu dana. Sumerska, egipatska, grčka i rimska civilizacija primijenile su svoja jedinstvena rješenja prije više stotina godina. U nekim se razdobljima promjena vremena određivala prema kretanju sunca, dok su se u drugim razdobljima koristili vodeni i pješčani satovi. U starom Rimu prakticiralo se sezonsko rastezanje sati, pri čemu je jedan sat ljeti za solsticij mogao trajati 77 minuta, a zimi za ekvinocij 44 minute. U odnosu na davnu prošlost, danas je puno jednostavnije znati kada počinje zimsko računanje vremena. U prošlosti su razvijene mnoge različite metode za mjerenje vremena.

Tko je prvi predložio kada počinje zimsko računanje vremena?

Kada počinje zimsko računanje vremena, a kada ljetno računanje vremena? Ideju o pomicanju kazaljki prvi je predložio 1784. godine Amerikanac Benjamin Franklin. Napisao je satirični esej uredniku časopisa u kojem sugerira da bi rano buđenje u ljetnim mjesecima smanjilo potrošnju svijeća. S obzirom da je članak napisan u satiričnom tonu, nitko se nije fokusirao na temu mjerenja vremena. Godine 1895. britanski novozelandski entomolog i astronom George Vernon Hudson predložio je pomicanje kazaljki za 2 sata u proljetnom i jesenskom razdoblju iz razloga da bi bilo više dnevnog svjetla za sakupljanje insekata. Kasnije, 1907. William Willett, britanski graditelj i zagovornik ljetnog računanja vremena, iznio je vlastima svoju ideju o pomicanju satova. Želio je imati što više vremena za igranje golfa tijekom dana. Iako je svoju ideju iznio nadležnima i vodile se ozbiljne rasprave, njegov prijedlog je odbijen. Kada je ideja o ljetnom i zimskom računanju vremena bila sve prisutnija među ljudima, konačno je usvojena 1908. godine u Kanadi. Cilj promjene vremena je uskladiti sate dnevnog svjetla kako bi se smanjila potrošnja električne energije za rasvjetu i grijanje. Do danas postoje određena neslaganja oko održavanja te ideje. Iako se ovaj standard trenutno ne primjenjuje jedinstveno, neke su ga zemlje već implementirale. Posljednji vikend u listopadu, točnije 28. i 29. listopada, razdoblje je kada počinje zimsko računanje vremena.

Kada počinje zimsko računanje vremena, utječe li to na zdravlje?

Kao i svake godine kazaljke na satu prebačene su na zimski i ljetni raspored. Kad sunce ranije počne zalaziti, to je znak da je ostalo još samo nekoliko dana za prijelaz na tzv. zimsko vrijeme. Iako se ova stara mjera dugo koristila zbog prirodne svjetlosti, o njoj se i danas raspravlja zbog učinaka koje ima na ljudsko zdravlje. Dakle, kada počinje zimsko računanje vremena, utječe li to samo na gospodarske rezultate ili i na zdravlje? Ušteda energije jedan je od razloga promjene vremena. Cilj je uskladiti dnevnu svjetlost i budnost stanovništva, a time i smanjiti rasvjetu i grijanje. Međutim, planirane uštede energije su kontroverzne, jer ljudi dulje ostaju budni i troše više energije. Mišljenja o ovoj temi su podijeljena. Dok neki cijene dodatno vrijeme koje mogu potrošiti na različite aktivnosti tijekom ljetnog razdoblja, drugi imaju poremećaje sna kada počinje zimsko računanje vremena. U prva tri dana promjene vremena mogući su manji poremećaji sna. No, prelazak sa zimskog na ljetno računanje vremena donosi brojne zdravstvene probleme, s pojačanim umorom, snažnijim apetitom, te povećanim brojem kardiovaskularnih problema.