Kada se posti

Značenje kada se posti

Post predstavlja način suzdržavanja od hrane i pića na određeni dan, a post može uključivati ukidanje spolnog odnosa i drugih aktivnosti. Sam značaj kada se posti ima najviše religijski jer se odricanjem od hrane i pića u cilju pokore pred veliki blagdan. U religijskom smislu čovjek koji posti iskazuje svoju zahvalnost Bogu u odnosu na žrtvu koju je Božji sin učinio za sve ljude.

Kada se posti iskazuje se i ljubav prema bližnjima jer se novac koji bi utrošili na hranu i piće za vrijeme posta mogu darovati potrebitima koji i druge dane nemaju dovoljno novaca za hranu. Period u kojem se posti korisno je i duhovnom i fizičkom smislu jer produbljuje odnos s Bogom jer pokazuje spremnost vjernika da i sam učini žrtvu odricanjem.

Post se može držati i u zdravstvene svrhe kada osoba treba neku operaciju pa će liječnici tražiti da dan ranije osoba navečer ne konzumira hranu i pića kako ne bi došlo do komplikacije prilikom anestezija.

Kada se posti u kršćanstvu

Katolička crkva određuje da svaki vjernik nakon navršene 18. godine do završno 60. godine dva dana u godini treba postiti, kad je Pepelnica koju zovemo i Čista srijeda, te na Veliki petak. Djeca vjernici između 14. i 18. godine na te dane trebaju držati nemrs, odreći se mesa, te svaki petak.

Pepelnica ili Čista srijeda je 40. dan prije Uskrsa, te se tim danom započinje korizma, a Veliki petak je peti dan u Velikom tjednu koji prethodi Uskrsu. Kada se posti smije se jesti jedan obrok dnevno i to ne do sitosti, dok je nemrs odricanje od mesa svaki petak i zamjena sa drugom vrstom hrane ili ribom.

Kada se posti na Pepelnicu i Veliki petak iskazuje se zahvalnost Bogu jer se vlastitom žrtvom odricanja od hrane, pića i drugih navika želi pokazati vjera. Međugorski post vjernici poste samo s kruhom i vodom, a kruh treba žvakati dok se ne pretvori u vodu, a tokom posta treba konzumirati i puno vode.

Kada se posti u drugim vjerama

Kada se posti u drugim vjerama određeno je pravilima tih vjera, a neke od njih post produžuju na duži period. U judaizmu postoji kalendar posta, a najvažniji je Yom Kippur, Dan iskupljenja kada židovi moraju postiti za razliku od drugih datuma prema Mojsijevom zakonu. Kao i u kršćanstvu cilj je posta pridobiti Božji blagoslov, oprost i milost.

U pravoslavnom katoličanstvu post je suzdržavanje od mrsne hrane, te od grešnih djela, grešnih misli u kojem se spajaju duša i tijelo jer bez svih životnih sila koje obuhvaćaju osjećaje, volju i razum. Pravoslavna vjera nalaže nekoliko dana kao što su dan prije Bogojavljenja, Krstovdan, dan Svetog Jovana Krstitelja, a postoje i godišnji postovi kao Uskršnji post, Petrovski post, Gospojinski post i Božićni post.

Kada se posti u islamskoj vjeri odriče se jela, pića, pušenja, spolnih odnosa, drugih loših navika od zore do zalaska sunca naročito tokom 9. mjeseca u islamskom kalendaru, ramadana. Ramazanski post traje 29 i 30 dana ovisno o kalendaru, te se hrana i pića mogu konzumirati prie zore i nakon zalaska sunca.