Kada se sadi kivi

Kivi i njegova povijest

Kivi je višegodišnja biljka latinskog naziva Actinidia deliciosa koja je porijeklom iz Kine. Iz Kine je biljka prenesena prvo na Novi Zeland u početku 20. stoljeća, a tokom tog stoljeća se ova biljka počela uzgajati u nekim zemljama Europe poput Italije, Grčke, Francuske, ali i u Japanu i kontinentima Južne i Sjeverne Amerike. Iako se kategorizira kao sutropska biljka ona može uspjevati i u kontinentalnim uvjetima ako nije izložena smrzavanjima u vrijeme vegetacije, što znači da ju je potrebno zaštiti kako bi preživjela mrazove u proljeće.

U Hrvatskoj se kivi uzgaja najviše u primorskim područjima iako biljka može podnijeti i temperature do -10 stupnjeva Celzijusa. Ovisno o području gdje je biljka zasađena plodovi će sazrijevati ranije, no najkasnije u listopadu i početkom studenog. Nakon berbe plodove treba čuvati u hladnjači i spremaju u drvene sanduke, plodovi ove biljke su izrazito zdravi i bogati vitaminima.

Treba imati na umu da postoje muške i ženske sorte, pri čemu su muške sorte oprašivači ženskih pa je potrebno kombiniranje obiju sorti za uspješnu oplodnju i davanje plodova.

Kivi kada se sadi

Kod uzgoja kivija prije sadnje je potrebno prikupiti potrebne informacije o vrsti tla, količine vlage i sunčeve svjetlosti potrebne za razvoj biljke, vremenu kada se sadi biljka, prihranjivanju, obrazivanju. Uobičajeno vrijeme kada se biljka kivi sadi je zima i početak proljeća, no ujesen ili kasno ljeto je potrebno prije toga pripremiti tlo gdje će se ova biljka posaditi. Također treba voditi računa i o biljkama koje će biti u blizini kivija, pa na primjer breskve, nektarine i vinova loza su odlični susjedi kivija, ali i kao predkulture.

Tlo ćete pripremiti na način da ćete preorati, prekopati i dobro pognojiti, te napraviti drenažu koja ima pH neutralan što znači da tlo ne smije biti ni kiselo ni lužnato. Postojanje aktivnog vapna u tlu onemogućit će razvoj biljke, te je potrebno da tlo sadrži barem 3% humusa. Korijen kivija se nalazi vrlo plitko pa je izložen vanjskim utjecajima te je potrebno teren poravnati i očistiti, a mineralna gnojiva trebaju biti rasuta ravnomjerno. Nakon toga treba zemlju izorati na dubinu najmanje 40 centimetara kako bi kivi imao zdravu zemlju u koju će biti posađen.

Uvjeti uzgoja za kivi

Kako bi kivi davao brojne plodove potrebno je da se sadnja obavi uspješno uz sve potrebne pripreme, no i briga oko sadnice ima ključnu ulogu. Budite sigurni ako je vaša sadnja bila uspješna, briga i njega biljke tokom rasta urodit će i dobit će te plodove nakon nekog vremena. Mladu biljku morate zaštiti ukoliko temperature padaju ispod -10 stunjeva Celzijusa, naročito u vrijeme vegetacije jer tada je biljka manje otporna, te čak i temperature od -1,5 stupnjeva Celzijusa može uništiti biljku.

Navodnjavanje biljke je važno kada biljka raste naročito ako je klima sušna i duži period nije bilo kiša kao prirodnog izvora vode. Osim dovoljno vlage treba paziti i na to da je biljka kivi osjetljiva na vjetar pa biljku treba smjestiti gdje neće biti izložena vjetru. Sadnja ove biljke može biti ukorijenjenim zrelim reznicama, ali već cijepljena biljka u sjemenaku. Biljci je potrebna armatura koja će joj biti oslonac, a najčešće se koristi T-sustav od pocinčane žice, te korištenjem trstike kako bi se mladice mogle dizati u visinu. Obrezivanje treba provoditi pažljivo jer se obrezuju drvni pupovi koji ne daju plodove.