Kako je nastala hrvatska kuna

Znate li kako je nastala hrvatska kuna

Nije da se Republika Hrvatska odjedanput i jednoglasno dogovorila o svojoj nacionalnoj valuti, nek su umjesto kune zagovarali krunu kao novi nacionalni novac. Znate li kako je nastala hrvatska kuna, povijest nas vodi u srednji vijek kada je kunino krzno bilo dragocjeno i korišteno kao sredstvo plaćanja poreza, trgovačke razmjene i carine. Taj krzneni novac se koristio u slavoniji i Primorju, a prvi put se spominje u gradu Osoru 1018 godine, tako je nova kuna spomen na to doba.

Kako je nastala hrvatska kuna iako je oporba zagovarala krunu je i priča o mladoj demokraciji i premoći vladajuće stranke. Bilo je i prigovora i oko toga što na nijednoj novčanici nema nijednog ženskog likam a njemačka Bundes banka je prigovarala da dizajn novčanice od 10 kuna previše nalikuje na njemačku novčanicu od 10 maraka. Zanimljivo je i to da lipe nisu trebale biti lipe, trebale su se zvati banice, ali je i ta ideja odbačena kao i prijedlog krune.

Kako je nastala hrvatska kuna i zašto kruna i banica nisu podržane

Kuna je postala službena nacionalna valuta 30 svibnja 1994 godine na Dan državnosti Republike Hrvatske. Zanimljivo je je da je od kraja 13 stoljeća pa sve do pred kraj 14 stoljeća u Slavoniji, Primorju i Dalmaciji sredstvo plaćanja bio kovani novac banovac na kojem je također bio lik kune. Kako je nastala hrvatska kuna i zašto kruna i banica nisu podržane i tko je odlučio da je već pripremljena za tiskanje kruna preko noći postala kuna.

Opće je mišljenje da je sam predsjednik Tuđman donio takvu odluku i maknuo to jedno slovo (r), jer nije htio da novi nacionalni novac podsjeća na austrougarske gospodare Hrvatske. Kako je nastala hrvatska kuna ima veze sa nasljeđem iz prošlosti, ali prijedlog banice stiti dio kune nije prošao da ne podsječa na Banovinu Hrvatsku i vjerojatno predsjednik Tuđman donio odluku i za lipe umjesto banice. Time rasprave o referencijama kune na nasljeđe iz prošlosti nije okončano.

Kako je nastala hrvatska kuna i o čemu pričaju partizanske kune

Tijekom žestokih polemika oko nove nacionalne valute je isplivalo mnogo nezadovoljstvo lokalnih političara oko likova zaslužnih Hrvata na novčanicama i povijesnih lokaliteta koji su trebali naći svoje mjesto na novčanicama pored tih likova. Kako je nastala hrvatska kuna i o čemu pričaju partizanske kune treba spomenuti. Naime, u tim žestokim raspravama je odnekud izvučen malo poznat podatak da je i partizanska vlast tijekom ratnih godina (II svjetski rat) izdala 35 novčanica kpje su bile "dvovalutne".

Vrijednosti partizanske "dvovalutne" novčanice su bile izražene u kunama i dinarima, čemu se suprostavio poglavnik Ante Pavelić tvrdnjom da je kuna njegova ideja i da je još 1934 godine planirano da se uvede kao nacionalna valuta u ustaškoj emigraciji, kada je i iskovan srebrnjak od 5 kuna. Zapravo priča o tome kako je nastala hrvatska kuna je bremenita povješću u svakom pogledu i taman kada su se ljudi na nju navikli, stigla je nova valuta, stigao je euro.