Kako je nastala pjesma đurđevdan

Što je Đurđevdan?

Đurđevdan, poznato i kao Jurjevdan ili Jurjevo, je praznik koji se slavi 6. svibnja (23. travnja po julijanskom kalendaru) u mnogim slavenskim zemljama, uključujući i Hrvatsku. Ovaj praznik ima duboko ukorijenjene tradicije i običaje, te se često smatra jednim od najvažnijih proljetnih obreda i svečanosti u kalendaru. Ima mnogo različitih naziva i varijacija u različitim regijama, kao što su Đurđic, Jurjevo, Jurjevdan, Đurđice, i slično. Praznik je posvećen svetom Đorđu, koji je bio rimski vojnik i mučenik kršćanske vjere. Legenda kaže da je sveti Đorđe ubio zmaja kako bi spasio princezu i cijeli grad, što ga čini simbolom hrabrosti i pobjede nad zlom. Đurđevdan se često obilježava otvorenim prostranstvima, poput polja, šuma, ili obala rijeka. Ljudi izlaze u prirodu kako bi obavili različite obrede i rituale. Paljenje vatre je jedan od ključnih elemenata Đurđevdanskih proslava. Ljudi često beru ljekovito bilje i cvijeće, te se povezuju s prirodom i njenim ciklusima. Na ovaj dan se često izvode tradicionalne pjesme i plesovi, čime se očuva kulturna baština i naslijeđe.

Kako je nastao Đurđevdan?

Đurđevdan, Jurjevdan ili Jurjevo, ima dugu povijest i korijene koji sežu unatrag stoljećima. Njegovo podrijetlo nije potpuno jasno definirano, ali se vezuje za različite kulturne i religijske utjecaje tijekom vremena. Najčešća teorija povezuje ovaj dan s kršćanskim svetim Đorđem, koji je bio rimski vojnik i mučenik kršćanske vjere. Prema legendi, sveti Đorđe ubio je zmaja kako bi spasio princezu i grad, što je postalo simbolom hrabrosti i pobjede nad zlom. Datum Đurđevdana, 23. travnja po julijanskom kalendaru, odabran je kao dan svetog Đorđa, te je praznik posvećen njemu. Neke teorije sugeriraju da može imati korijene u drevnim paganističkim obredima koji su obilježavali dolazak proljeća i obnovu prirode. Obredi poput paljenja vatre i berbe bilja bili su sastavni dio ovih proljetnih rituala, a kasnije su se uključili u slavlje Đurđevdana. Đurđevdan je dan kada su se tradicionalno slavenske zajednice okupljale na otvorenim prostorima kako bi obavljale obrede i rituale povezane s prirodom i plodnošću.

Kako se slavi Đurđevdan i kako je nastala pjesma?

Đurđevdan se slavi na različite načine u različitim kulturama i regijama. Paljenje vatre je često središnji dio Đurđevdanskih proslava. Vatra simbolizira svjetlost, toplinu i zaštitu od zlih duhova. Ljudi se okupljaju oko vatre, pjevaju pjesme, plešu i izvode obrede. Mnogi ljudi odlaze u prirodu kako bi brali ljekovito bilje i cvijeće koje cvjeta u proljeće. Ovo bilje često se koristi u različitim obredima i pripravcima. U nekim obiteljima se slavi kao krsna slava u čast svetog Đorđa. Obitelji obavljaju posebne obrede i pripremaju obrok koji se posvećuje svetom Đorđu. U nekim regijama, priprema tradicionalnih jela igra važnu ulogu u proslavi Đurđevdana. Ovisno o kulturi, ovo može uključivati janjetinu, kozji sir, jaja, kolače i druge specijalitete. Đurđevdan često prati izvođenje tradicionalnih pjesama i plesova. Ovo pomaže očuvanju kulturne baštine i tradicije. Što se tiče same pjesme, njeno podrijetlo možemo pratiti do 6. svibnja 1942. godine. Toga dana u Sarajevu, pod naredbom policije Nezavisne države Hrvatske, Srbi su ili prisiljeni pripremiti se za "đurđevdanski uranak". U četiri sata ujutro, gradom su se slijevale kolone srpskih zarobljenika koji su dolazili iz logora, kasarni i zatvora. Na obali Kulina bana ih je dočekao vlak za Jasenovac. Kolona se sastojala oko 3000 mladih ljudi. Po svakom vagonu su strpali oko 200 zarobljenika, iako je bilo previđeno za 40 ljudi. U tom trenutku, jedan od zatvorenika počeo je pjevati stihove buduće pjesme koja će postati simbol stradanja i otpora. Kasnije je poznati sarajevski glazbenik Goran Bregović obradio tu pjesmu, a grupa Bijelo Dugme ju je otpjevala te postala hit pjesma.