Kako je nastala samostalna Hrvatska

Samostalna Hrvatska domovina Hrvata

Republika Hrvatska je europska srednje velika država smještena u južnom dijelu Europe, te morem pokriva dio Jadranskog mora površino preko 31 tisuću km 2, dok kopneni dio iznosi preko 56,5 tisuća km2. Granice Hrvatske su sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom, Srbijom i Crnom Gorom. Glavni grad je Zagreb koji predstavlja političko, kulturno, ekonomsko i znanstveno središte. Uz Zagreb prate ga veći gradovi Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Varaždin, te manji gradovi poput Karlovca, Pule, Čakovca i brojni drugi.

Politički ustroj Hrvatske je određen kao parlametarna demokracija, te ona čini republiku čiju vlast čine tri strane, Sabor kao zakonodavna vlast, predsjednik i premijer kao izvršna vlast i sudska kao pravna vlast. Najviši pravni zakon države Hrvatske je Ustav koji je usvojem u prosincu 1990. godine.

Republika Hrvatska ima oko 3,8 miliona stanovnika od kojih većinu čine Hrvati, te nacionalne manjine poput Srba, Roma, Talijana, Čeha, Bosanaca, Hercegovaca koji su ravnopravni stanovnici države i imaju jednaka prava kao i Hrvati.

Hrvatska danas i kako je nastala

Prvi demokratski izbori su Hrvatskoj provedeni 1990. godine na kojima je velikom većinom pobijedio HDZ na čelu sa dr Franjom Tuđmanom, te se u svibnju iste godine formira Sabor koji je bio višestranački. U prosincu se donosi novi Ustav kojim se ustvrđuje da Hrvatska više nije socijalistička država. Godina koja slijedi je bila prijelomna, u lipnju 1991. godine donesena je Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske te se tim činom proglašava kao nezavisna država.

U listopadu 1991. godine novoosnovana država raskida sve državnopravne veze sa SFRJ, te iste godine započinje oružana pobuna Srba koji su živjeli na teritoriju Hrvatske uz podršku vojske JNA. Ovaj je sukob nazvan Domovinski rat koji je trajao do 1995. godine. U 1992. godini Hrvatska je primljena kao ravnopravna članica Ujedinjenih naroda nakon čega su uslijedila priznavanja drugih svjetskih država kao samostalnu državu neovisnu od bivše Jugoslavije. Do 2000. godine zemlja se borila sa posljedicama ratnih zbivanja, ekonomskim krizama, uvođenjem tržišnog gospodarstva, te netransparentnom privatizacijom koju je provela bivša država.

Hrvatska povijest od stoljeća sedmog

Hrvati su na područje današnje Hrvatske u velikoj seobi naroda došli tokom sedmog stoljeća kao nekoliko plemena koji su se borili sa Avarima i uspjeli pobijediti i osvojiti ove prostore na kojima i danas živimo. Naseljen je prostor između Drave i Jadranskog mora, dok su starosjedioci Romani preselili u priobalne gradove i planinske Dinaride. U to doba Hrvati su bili mnogobošci, no vrlo brzo su prihvatili kršćanstvo pod utjecajem franačkih i Bizantskih misionara, te benediktinaca.

Prvi vladar koji je sebe oslovio kao knez Hrvata je Trpimir iz dinastije Trpimirovića, a nakon njega je na vlast došao knez Branimir kojeg je priznao i blagoslovio sam papa 879. godine. Knezovi su vladali do pojave prvog hrvatskog kralja, kralja Tomislava 925. godine koji je ujedinio hrvatske kneževine u jednu zajedničku državu, pa možemo reći da je Hrvatska prvi puta nastala zaslugom kralja Tomislava.

Nadalje je Hrvatska ulazila i izlazila iz unija kao što je Austo-Ugarska u cilju zaštite teritorija udruživajući se sa snažnijim saveznicima. No u konačnici nakon što je stvorena kao neovisna država naša se zemlja pridužila Europskoj uniji iz istih razloga kao i tokom povijesti.