Kako je nastalo skijanje

Skijanje i njegova povijest

Skijanje je kretanje po snijegu uz pomoć skija koje su pričvršćene za noge skijaša. Ovakvo kretanje po snijegu je prvenstveno nastalo u svrhu kretanja i transporta, ono je tokom 20. tog stoljeća postalo način sport i rekreacije, te zabave. No, skijanja se mogu raditi i na vodi uz pomoć čamca koji vuče skijaša po vodi kako bi skijaš se mogao kretati dovoljnom brzinom da ne potone jer je voda rijeđa od snijega.

Povijest skijanja seže daleko u povijest čovjeka jer crteži u spiljama ukazuju da je ova tehnika kretanja bila korištena i u doba dok je čovijek još živio u spiljama. Slike u spiljama ukazuju da tehike kojima su se praljudi služili su zapravo bile skijaško trčanje koje sliči nordijskom načinu skijanja.

Svakako u predjelima zemlje gdje postoje planine i snijega ova disiplina i način kretanja je popularniji nego u krajevima gdje snijega nikad nema. Skijanje je zapravo dobilo na svojoj snazi u 19. tom stoljeću kada je poznati norvežanin omogućio tehnikom telemark upravljanje skijama. Pancerice koje dolaze uz skije razvojem tehnologije su došle kasnije. Tokom povijesti razvijale su se razne tehnike kretanja na skijama, te skijaške discipline.

Skijanje i vrste skijanja

Kako je u povijesti ova tehnika kretanja po snijegu najviše služila za transport, danas ova disiplina ima druge svrhe kao što su sportska natjecanja, rekreacija i zabava. Današnji skijaši se rekreiraju na uređenim skijaškim stazama, te se skijanje koristi kao odlazak na zimski odmor koje brojni ljudi redovno svake godine prakticiraju kako bi se odmorili od posla i stresa.

Na uređenim skijaškim stazama jasno su ograničene sigurne zone skijanja, uz dostupne žičare, kako se skijaši ne bi nepotrebno naprezali u usponu na vrh skijaške staze nakon spusta. Skijanje je danas dio turističke ponude brojnih država u Europi i vrlo je popularno, pa tako na primjer naša susjedna Austrija ima preko stotinu uređenih skijališta, no skijališta postoje i u Americi, te Novom Zelandu.

Danas razlikujemo alpska skijanja, nordijska poput skijaškog trčanja ili skijaških skokova, slobodnih tehnika, te skijaškog bordanja. Osim na snijegu skijati se može na već spomenutoj vodi, ali i travi, na rolama, te na suhoj površini.

Skijanje kao sportska disciplina

Skijanje danas ima veliki znažaj kao sportska disciplina i uvrštena je kao olimpijska disciplina. Međutim postoje i skijaška natjecanja, poput Svjetskog skijaškog kupa, Svjetskog prvenstva u skijanju, te brojna druga natjecanja koja se organiziraju na svjetskoj ili lokalnoj razini određenih država. Na tim natjecanjima sudjeluju skijaši iz različitih država te se svojim vještinama bore da osvoje što bolje rezultate i osiguraju svoju poziciju na lestvici skijaša određenog natjecanja.

Vještine koje se prmjenjuju u natjecanjima su slalom, spust, veleslalom, alpska kombinacija, super-veleslalom, odnosno možemo ih podijeliti na tehničke discipline kod kojih se ocjenjuje tehnika i brzinske kod kojih je važna brzina kojom se odvija skijanje.

Postoje i brojni skijaški savezi i udruženja, te je najpoznatija Međunarodna skijaška federacija koja ima sjedište u Švicarskoj, a njena je uloga da organizira natjecanja i kontrolira da natjecanja budu po pravilima. Za one koji vole ekstremne načine postoje i X-games stilovi ekstremnih sportova gdje i ova disciplina dobiva svoj segment u kojima skijaši izvode vratolomne tehnike koje nisu za svakoga.