Kako je nastalo sunce

Kada i kako je nastalo Sunce

Sunce koje veći dio godine gledamo na našem nebu izvor je naše topline i svjetlosti koju nam daje, zvijezda koja je središte svog vlastitog sustava. Kada i kako je nastalo Sunce je pitanje koje istražuju znanosti poput astronomije, astrofizike, helioseizmologija i druge znanosti koje se bave proučavanjem svemirskih objekata, kretanja, sastava, procesa nastanka i slično.

Sunce je nastalo pred otprilike 4,65 milijardi godina i u svom razvoju predstavlja mladu zvijezdu. Naime, Sunce predstavlja solarni tip zvijezde koja je po svom sastavu različita od starijih zvijezda koje imaju starost 10 milijardi godina takozvani Crveni divovi.

Kako je nastalo Sunce zapravo? Sunce sa svojim sunčevim sustavom dio je Mliječne staze, udaljeno 26 tisuća svjetlosnih godina od središta Mliječne staze. Nastalo je sakupljanjem međuzvjezdanih tvari iz svemira pod utjecajem udarnog vala bliske supernove. Supernova najjednostavnije rečeno predstavlja zvijezde u eksploziji koje odbacuju veliki dio tvari u svemir. Dvije su vrste Supernove ovisno o tome sadrže li linije vodika u sebi ili ne. Vrsta supernove koje sadrže linije vodika stvaraju zvijezde poput našeg Sunca koje se smatraju bijelim patuljkom, odnosno mladom zvijezdom.

Kako je nastalo Sunce i koji je njegov osnovni sastav

Da bismo saznali kako je nastalo Sunce prvo je znanstvenicima bilo potrebno dokazati osnovni sastav Sunca. Najveći dio Sunca je vodik sa 73 %, slijedi ga helij sa skoro 25% udjela, te u manjim od 1 % udjela u sastavu su kisik, ugljik, željezo, dušik, neon, silicij, te najmanje magnezij i sumpor. Sastav zvijezde Sunca, tog malog bijelog patuljka u sustavu zvijezda određuje fizičke i kemijske procese koji se odvijaju unutar Sunca.

Kako je nastalo Sunce i koji se procesi odvijaju konstantno u daljnjem razvoju zvijezde može se objasniti procesom dobivanja energije kroz proces nuklearne fuzije oblika proton proton, u kojoj se vodik pretvara u helij. Sam sastav Sunca dokazuje da je Sunce zapravo planeta većinski u plinovitom stanju kojim se bavi helioseizmologija. Ova je znanost dokazala da termonuklearne reakcije koje se dešavaju unutar Sunca dolaze i do Zemlje.

Energija se iz središta Sunca jezgre u prvom sloju radijativnim sloju prenosi zračenjem, te dolazi do miješanja u konvektivnoj zoni, te prodire kroz atmosfere Sunca koje se sastoje od tri dijela. Dokazano je kako se kroz cijelo Sunce šire akustički valovi, kao što se u Zemljinoj unutrašnjosti šire potresni valovi koje osjećamo na površini Zemlje. Upravo ti akustični valovi koji se kreću prema površinskom sloju Sunca slabiji su kako se približavaju površinskom sloju, te da utječu na sastav sunčeve atmosfere.

Kako je nastalo Sunce i njegova atmosfera

Za razumijevanje kako je nastalo Sunce treba se upoznati i sa sunčevom atmosferom u kojoj se dešavaju eksplozivni procesi prilikom kojih se oslobađa nagomilana energija magnetskih polja. Ta energija utječe na stvaranje Sunčevih pjega, baklji u aktivnim područjima, eruptivnih prominencija, bljeskova i izbačaja koji se javljaju u zadnjem sloju sunčeve atmosfere.

Sunčeva se atmosfera sastoji od tri sloja, najniži sloj koji je ujedno i najbliži jezgri, radijalnoj i konvektivnoj zoni je Fotosfera. Upravo se iz Fotosfere zračenje širi u svemir i u ovom dijelu sunčeve atmosfere se nalaze Sunčeve pjege, baklje, super granule kao posljedica djelovanja magnetskih polja.

U srednjem sloju sunčeve atmosfere, Kromosferi koja je visoka oko 2 tisuće kilometara iznad fotosfere, dižu se izbačaji plina koji čine prominencije, poput oblaka koji mogu biti ili svijetle ili tamne boje. Ovi oblaci mogu biti raznih oblika i intenziteta, postoji mirniji ali i više eruptivni, a baziraju se na tlaku magnetskih polja.

Zadnji sloj sunčeve atmosfere je Korona, te taj sloj predstavlja prelaz u međuplanetarni prostor svemira i vrlo je tanak. U ovom je sloju temperatura izrazito visoka, čak i do 10 milijuna kelvina, te raspršuje Sunčevu svjetlost koja dopire i do naše planete Zemlje. Te zrake osim što nas osvjetljavaju ovisno o kretanju Zemlje unutar 24 satnog dana, tako i griju ovisno o kretanju zemlje kroz godišnja doba. Međutim, zrake Sunca koje dopiru do Zemlje su i štetne sa UV zračenjem jer što je naša Zemljina atmosfera rjeđa to sunčeve zrake lakše prodiru i štetno djeluju na ljudsko zdravlje, ali i kompletan život na Zemlji.

Razumijevanjem procesa nastanka zvijezda, sastava Sunca, procesa koji se odvijaju unutar Sunca i kretanje zraka kroz sunčevu atmosferu lakše ćemo razumjeti kako je nastalo Sunce.