Kako je nastao Izrael

Što je i kako je nastao Izrael?

Izrael je država smještena na Bliskom istoku na obali Sredozemnog mora i Crvenog mora. S površinom od oko 22 tisuća km² i oko 9 milijuna stanovnika, Izrael je domovina židovskog naroda, ali i nacija s raznolikom populacijom koja uključuje Arape, Druze, Beduine i druge etničke i vjerske skupine. Glavni grad Izraela je Jeruzalem, grad od velikog povijesnog i religijskog značaja za židove, kršćane i muslimane. Drugi važni gradovi su Tel Aviv, koji je ekonomsko i tehnološko središte, te Haifa, luka na sjeveru. Kako je nastao Izrael je 1948. godine, a tijekom svoje povijesti bio upleten u brojne sukobe s okolnim arapskim državama, no razvio je snažnu ekonomiju, osobito u sektorima visoke tehnologije, vojne industrije i poljoprivrede. Izrael je uspio izgraditi snažan obrazovni sustav, inovativnu tehnološku industriju i dinamičnu kulturu, privlačeći milijune turista koji posjećuju povijesna mjesta poput Masade, Mrtvog mora, te religijskih znamenitosti u Jeruzalemu. Detaljnije o tome kako je nastao Izrael možete doznati u nastavku ovog članka.

Kako je nastao Izrael i njena povijest?

Kako je nastao Izrael je u kompleksnom povijesnom kontekstu koji uključuje cionistički pokret, globalne sukobe i međunarodnu diplomaciju. Kako je nastao Izrael, odnosno sama ideja o stvaranju židovske države, počela je krajem 19. stoljeća kroz cionizam, politički pokret koji je vodio Theodor Herzl. Cionizam je nastao kao odgovor na rastući antisemitizam u Europi, a njegov cilj bio je uspostava židovske države u povijesnoj domovini židovskog naroda u Palestini. Tijekom osmanske vladavine nad Palestinom, a kasnije i pod britanskim mandatom nakon Prvog svjetskog rata, židovske imigracijske valove potaknuli su cionistički idealisti i izbjeglice. Britanija je 1917. godine Balfourovom deklaracijom formalno podržala ideju stvaranja židovskog nacionalnog doma, iako su time izazvane velike napetosti između židovskih doseljenika i arapskog stanovništva koje je već živjelo na tom području. Između dva svjetska rata, židovska imigracija i kupnja zemljišta od strane cionističkih organizacija nastavili su rasti, dok su se arapske zajednice sve više opirale židovskom doseljavanju i cionističkim aspiracijama. Ove napetosti dovele su do serije nasilnih sukoba, prosvjeda i pobuna, uključujući arapski ustanak od 1936. do 1939. godine. Nakon Drugog svjetskog rata i holokausta, kada je šest milijuna Židova ubijeno u genocidu nacističke Njemačke, svijet je postao mnogo svjesniji potrebe za osiguravanjem sigurnog utočišta za preživjele Židove. Ovaj užas ubrzao je diplomatske procese koji su vodili ka stvaranju židovske države. Godine 1947., Ujedinjeni narodi donijeli su plan o podjeli Palestine na dvije države, na jednu židovsku i jednu arapsku državu, dok bi Jeruzalem bio pod međunarodnim nadzorom. Židovi su prihvatili plan, dok su ga Arapi odbili, smatrajući ga nepravednim. Dana 14. svibnja 1948., na kraju britanskog mandata, David Ben-Gurion proglasio je neovisnost Države Izrael. Odmah nakon proglašenja neovisnosti, susjedne arapske države napale su Izrael, čime je započeo prvi arapsko-izraelski rat. Unatoč ogromnim izazovima i manjim resursima, Izrael je uspio obraniti svoju neovisnost, a rat je završio 1949. godine s primirjem koje je rezultiralo proširenjem teritorija Izraela izvan granica koje su prvotno bile predložene UN-ovim planom.

Kako je nastao Izrael i kako se osamostalio?

Kako je nastao Izrael kao neovisna zemlja je bilo davne 1949. godine. Nakon proglašenja neovisnosti, Izrael je bio suočen s brojnim izazovima, uključujući priljev stotina tisuća židovskih izbjeglica iz Europe i arapskih zemalja. Unatoč početnim ekonomskim teškoćama, Izrael je izgradio snažno gospodarstvo, usmjereno na poljoprivredu, industriju i, kasnije, tehnologiju. Nacionalni projekt cionističke vizije doveo je do izgradnje kibuca, kolektivnih poljoprivrednih zajednica, koje su bile ključne za razvoj ruralnih područja. Tijekom 1950-ih i 1960-ih, Izrael se suočio s kontinuiranim sigurnosnim prijetnjama, što je kulminiralo Šestodnevnim ratom 1967. godine, kada je Izrael osvojio Zapadnu obalu, Pojas Gaze, Sinajski poluotok i Golansku visoravan, znatno proširivši svoj teritorij. Nakon Šestodnevnog rata, izraelska politika suočila se s izazovima održavanja kontrole nad okupiranim teritorijima, dok je u isto vrijeme tražila mir s arapskim susjedima. Godine 1979., nakon potpisivanja Camp Davidovog sporazuma, Izrael je potpisao mirovni sporazum s Egiptom, što je bio prvi put da je neka arapska država priznala Izrael. Međutim, izraelsko-palestinski sukob i dalje je ostao neriješen. Tijekom 1990-ih godina, pregovori u okviru Osla doveli su do osnivanja Palestinske samouprave, ali mir nije bio postignut. Izrael je nastavio razvijati svoje gospodarstvo, postajući globalni lider u tehnologiji, vojnoj industriji i medicini. Kroz Abrahamove sporazume, Izrael je normalizirao odnose s nekoliko arapskih zemalja, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Bahrein. Kako je nastao Izrael je bilo kroz cionički pokret, te nakon proglašenja neovisnosti 1949. godine je postigla veliki gospodarski i tehnološki napredak.