Kako je sastavljena atmosfera

Što je atmosfera?

Atmosfera je sloj plinova koji okružuje planetu kao primjerice našu Zemlju. Sastav i svojstva atmosfere su od vitalnog značaja za održavanje života na Zemlji, a sastoji se uglavnom od azota, koji čini 78%, i kisika, koji čini 21% atmosfere, a ostali plinovi su prisutni u mnogo manjim količinama, što uključuje vodenu paru, ugljični dioksid, argon i druge plinove. Ovi plinovi igraju važnu ulogu u održavanju temperature, regulaciji klime i zaštiti od štetnih sunčevih zračenja. Sunčeva svijetlost prolazi kroz atmosferu i zagrijava površinu planete. Zemlja zatim emitira toplinskog zračenja natrag u atmosferu, te određeni plinovi u atmosferi, kao što je to ugljični dioksid, zadržava jedan dio ovog toplinskog zračenja i stvaraju efekat staklene kugle koji pomaže u održavanju prosječne temperature na Zemlji. Atmosfera se sastoji od nekoliko slojeva. Najniži sloj, troposfera, je najbliži površini Zemlje i u njoj se odvijaju vremenski fenomeni kao što su oblaci, kiša i vetrovi. Iznad troposfere je stratosfera, u kojoj se nalazi ozonski omotač koji apsorbira veći deo štetnih ultraljubičastih zraka. Između ostalih slojeva su mezosfera, termosfera i egzosfera.

Od čega se sastoji atmosfera?

Atmosfera se sastoji od različitih plinova, čestica i drugih supstanci. Najzastupljeniji plin u atmosferi je azot koji čini oko 78% njenog sastava. Azot igra važnu ulogu u održavanju atmosferskog tlaka. Drugi najzastupljeniji plin je kisik koji čini oko 21% njenog sastava. Kisik je nužan za život organizama, uključujući ljude, životinje i mnoge mikroorganizme. Argon čini oko 0,93% atmosferskog sastava. Ovaj plin je prisutan u atmosferi i ne reagira s drugim elementima. Ugljični dioksid je prisutan u vrlo malim količinama, oko 0,04% atmosferskog sastava. To je važan pliun za održavanje efekta staklene kugle i regulaciju klime. Količina vodene pare u atmosferi može varirati, no obično se kreće između 0,1% do 4% atmosferskog sastava. Vodena para je ključna za formiranje oblaka, padavina i vlažnosti zraka. Osim ovih spomenutih plinova, atmosfera također sadrži tragove drugih plinova, kao što su neon, helij, metan, kripton, vodik i ozon. Isto tako sadrži čestice prašine, soli, peludi i drugih organskih i neorganskih materijala.

Zemljina atmosfera

Zemljina atmosfera se sastoji od nekoliko slojeva, koji se razlikuju po svojim karakteristikama, temperaturi i sastavu. Troposfera je najbliži sloj površini Zemlje i prostire se do visine od oko 8 do 15 kilometara iznad ekvatora, i oko 8 do 10 kilometara iznad polova. U troposferi se odvijaju vremenski fenomeni poput oblaka, kiše, snijega i grmljavinskih oluja. Temperatura opada sa povećanjem visine u ovom sloju. Stratosfera se prostire iznad troposfere i prostire se do visine od oko 50 kilometara. U stratosferi se nalazi ozonski omotač, koji apsorbira veći dio štetnog ultraljubičastog zračenja Sunca. Iz ovog je razloga temperatura u stratosferi visoka. Mezosfera se nalazi iznad stratosfere i prostire se sve do visine od oko 85 kilometara. U mezosferi temperatura ponovo opada sa povećanjem visine, a ovaj je sloj poznat po tome što upravo ovdje meteori sagorijevaju kako ulaze u Zemljinu atmosferu. Termosfera se prostire iznad mezosfere i ide sve do visine od oko 600 kilometara. U termosferi se temperature ponovno povećavaju sa povećanjem visine, te je ova atmosfera izložena jakom solarnom zračenju te sadrži slobodne elektrone i jone. Egzosfera je najviši sloj atmosfere i proteže se iznad termosfere, te postepeno prelazi u svemir, a ovdje su prisutne rijetke čestice i atomi te je gravitacija vrlo slaba.