Kako klasificiramo, prepoznajemo i razlikujemo potrese

Što su potresi i zašto nastaju?

Potresi se prema definicijama opisuju kao kratke i iznenadne vibracije ili podrhtavanje tla koje je nastalo radi urušavanja stijena, aktivnosti zemljine magme ili radi tektonskih poremećaja. Potresi se proučavaju uz pomoć seizmologije, posebne grane geofizike. Kada potres nastane u dubini same Zemlje, njegovo žarište ili fokus naziva se epicentar, mjesto od kojeg se šire vibracije. Potres može nastati neposredno ispod površine, ali i do dubine od 750 kilometara.

Ukoliko je sami hipocentar na dubini do 70 kilometara, potres se tada klasificira kao plitak, dok se svi ostali iznad 70 kilometara klasificiraju kao srednji ili duboki. Vibracije koje se šire nakon nastanka potresa nazivaju se potresne vibracije i one će se širiti od hipocentra prema svim stranama uz pomoć progresivnih elastičnih valova. Razlikujemo longitudinalne i transverzalne valove. Kada nastane, potres je najjači u svom samom epicentru i u njegovoj bližoj okolici. Snaga i sama razornost nastalog potresa ponajviše će ovisiti o dubini hipocentra, udaljenosti samog epicentra, značajkama tla, prisustvu podzemnih voda, čvrstoći građevina na tlu.

Kako se potresi šire?

Seizmički valovi opisuju se kao vibracije koje su uzrokovane radi poremećaja koji nastaju u unutrašnjosti zemlje. Njihovo širenje započinje u hipocentru ili žarištu potresa i šire se do površine. Ukoliko je njihovo titranje usporedno prema smjeru širenja, tada se oni nazivaju longitudinalnim valovima, a ako je titranje ipak okomito prema smjeru širenja tada se oni nazivaju transverzalnim valovima. Potresi se također mogu opisati i kao endogeni proces, što znači da oni nastaju u zemljinoj unutrašnjosti radi pomicanja tektonskih ploča.

Kada dođe do navedenog pomaka, za posljedicu osjetimo podrhtavanje na Zemljinoj kori radi oslobađanja veće količine energije. Potresi se tako mogu opisati prema magnitudi i jakosti ili intenzitetu. Magnituda će se odnositi na energiju koja se oslobodila radi potresa. Ona se izražava prema stupnjevima na Richterovoj ljestvici koja ima vrijednosti od 0 do 9. Intenzitet samog potresa ipak će ovisiti o više čimbenika poput količine energije koja se oslobodila, dubine epicentra, udaljenosti epicentra te građi Zemljine kore.

Da li se potresi mogu predvidjeti?

Seizmologija pripada u mlađe znanosti, no ona se veoma brzo krenula razvijati od početka 20. stoljeća. Nagli i sofisticiraniji razvoj računala omogućio je rješavanje brojnih pitanja, ali i digitalno prikupljanje podataka povezanih s potresima. Da li se potresi mogu predvidjeti? Moguće je predvidjeti mjesto na kojemu će biti potres, no nemoguće je predvidjeti njegovu jačinu i razornost. Zna se kako pojedine životinje mogu promijeniti ponašanje uoči nastanka potresa, tako da nije čudno da ih se u mnogim zemljama tretira kao znak potresa.

Životinje zahvaljujući svojim profinjenijim živčanim sustavom osjetilima mogu osjetiti promjene koje nastaju u magnetizmu, kao i vibracije tla i ostale slične promjene koje nastupaju prije potresa. Međutim, znanstvenici i dalje tvrde kako životinje nisu tipičan ali ni pouzdan znak kako bi se napravile ranije evakuacije ili oglasile uzbune. Potresi se i dalje istražuju, osobito u najrazvijenijim zemljama svijeta. Seizmologija vjeruje kako će tehnologija toliko napredovati da će prognoziranje potresa biti moguće, što znači da ćemo ubuduće moći izbjeći masovna uništenja i smrt.