Kako lišće u jesen dobiva drugu boju

Kako lišće u ujesen mijenja boju

Poznato nam je kako se stvara zelena boja u lišću pod utjecajem Sunčeve svjetlosti i CO2 iz zraka stvara se škrob i celuloza te fotosintezom nastaje kisik koji se otpušta u zrak. Zeleni pigmet lišće u ovom kemijskom procesu daje listovima zelenu boju jer se klorofil upija iz Sunčeve svjetlosti.

Na ovaj način biljka proizvodi sebi hranu i otpušta kisik u okolinu pa je u predjelima gdje ima puno drveća zrak pun kisika i čišći je nego u gradovima. Kada ujesen lišće ne dobiva dovoljno Sunčeve svjetlosti ne može se u dovoljnoj mjeri stvarti klorofil pa ostali pigmenti koji se nalaze u listu dolaze do izražaja.

Nedostatkom svjetlosti ne stvara se klorofil koji listu daje zelenu boju pa do izražaja dolaze žuta, crvena, narančasta i smeđa boja lista. Na istom drvetu mogu se pojaviti sve nijanse toplih boja, no u pravilu različito drveće stvara ujesen različite boje lišća. Tako na primjer možemo primjetiti kod javora da su njegovi listovi ujesen crvene boje što je uzrokovano ostatkom glukoze u listovima, dok je hrast ukrašen smeđim listovima.

Zašto je neko lišće žuto, drugo crveno ujesen

Različite vrste drveća i biljaka uz pomoć Sunčeve svjetlosti fotosintezom proizvode različite nijanse zelene boje listova. Kada ujesen nedostaje Sunčeve svjetlosti fotosintezom se ne može stvarti klorofil i zelena boja, pa lišće dobiva druge pigmente koji prevladavaju. Kao što kod javora zbog glukoze koja se nije razgradila nastaju crveni listovi, tako kod drugih drveća nastaju žuti ili narančasti i smeđi listovi.

Koliko dugo će trajati proces mijenjanja zelene boje u listovima ovisit će o temperaturama zraka i tla, Sunčevoj svjetlosti i vlagi. Neka će drveća prije od drugih odbaciti svoje lišće te se pripremiti za proces hibernacije u zimskom periodu, dok će druga dočekati proljeće sa starim listovima kad novi listovi tjeraju stare listove.

Listovi će se posušiti prije ili kasnije, te tako suhi otpasti s grana ili će ih vjetar otpuhnuti i ubrzati proces padanja lišća. Pod težinom snijega također će listovi padati i tako osloboditi mjesto novim listovima u proljeće da mogu niknuti.

Zašto neko lišće ostaje zeleno tokom cijele godine

Drveće koje tokom cijele godine ostaje zeleno je zimzeleno drveće i ono ne mijenja boju svojih listova zbog godišnjih doba i količini Sunčeve svjetlosti. To su borovi, jele, jelke, smreke, čempresi i ostalo zimzeleno bilje i drveće. U pravilu su listovi na takvim biljkama poput iglica što samo upućuje na to da takvim biljkama razina Sunčeve svjetlosti ne utječe na mijenjanje boje i stvaranje hrane.

Lišće koje ne otpada već ostaje na granama drveća ostat će zeleno tokom cijele godine, iako će i ono otpasti kada novi listovi krenu rasti pa tako za vrijeme vjetra možemo imati pravu borbu s borovim iglicama.

Također, u borovim šumama na tlu možemo primjetiti puno igličastog lišća koje je smeđe boje i otpalo s grana što samo dokazuje da i ove vrste drveća iako tokom godine ne mijenjaju svoju boju mijenjaju svoje lišće u svom životnom ciklusu. Zimzeleno drveće će se činiti da je zeleno cijele godine i da ne mijenja svoje listove no listovi se mijenjaju, ali zelena boja ostaje.