Kako meteorolog predskazuje vrijeme

Kako meteorolog prognozira vrijeme

Atmosferske prilike nazivamo vrijeme, iako riječ vrijeme ima i drugo značenje. Atmosferske prilike koje prevladavaju na određenom području nazivaju se klimom, pa svi tako za našu zemlju znamo da postoji mediteranska klima koja prevladava u obalnom području, gorska klima koja je obilježje u gorskim predjelima, te kontinetalna umjerena klima koja je u ostatku kontinentalnog dijela Hrvatske.

Ono što utječe na atmosferske prilike su prvenstveno Sunčeva svjetlost koja utječe na isparavanje vode, a struje toplog zraka vodu nose u visinu gdje se ona hladi i nastaju oblaci iz kojih pada kiša. U ljetnim se mjesecima za vrijeme vrlo visokih temperatura taj proces ubrzava pa nastaju ljetne oluje koje meteorolog može predvidjeti u kratkom roku, no tokom godine će takve pojave biti u puno blažim oblicima i nastati postupno.

Meteorolog će pratiti promjene kretanja Sunca, vjetrove, vjetar koji svojim strujama nosi stvorene oblake i u nekim područjima razvedrava i stvara uvjete za lijepo i sunčano vrijeme bez kiša. Tokom zime Sunce će teže prodrijeti kroz oblake jer je tada taj dio Zemlje udaljeniji od Sunca i veća je mogućnost stvaranja oblaka i oborina u obliku kiše ili snijega.

Meteorolog i znanost meteorologija

Meteorologija je znanost koja je danas poznata u cijelom svijetu i svoja istraživanja bazira na djelovanju Sunčeve svjetlosti, kretanju zračnih struja, vlagi u zraku, temperaturama zraka, te stvaranja atmosferskih prilika koje donose određeno vrijeme na nekom području.

Meteorolog će uz pomoć znanosti meteorologija moći približno točno dati prognozu vremena za određeno razdoblje na temelju promatranih parametara i moći predvidjeti kretanja struja, a time i vrijeme kakvo se očekuje na nekom području.

Svjedoci smo u današnje vrijeme atmosferskih pojava pout tsunamija, uragana, iznenadnih oluja i vjetrova za vrijeme ljetnih vrućina što se sve može predvidjeti upravo zahvaljujući ovoj znanosti. Meteoalarmi su postali vrlo popularni jer će njima meteorolog upozoriti građane i javne institucije o mogućim vremenskim nepogodama kao što su tuče, poplave, jake oborine, vjetrovi velikih jačina koji nisu uobičajeni za neka područja kako bi se sačuvali životi, poljoprivredni usjevi i građevine. Meteoalarmi upozoravaju na nepogode i daju nam određeno vrijeme da se sklonimo i zaštitimo poljoprivredne usjeve i građevine, a jednako tako i automobile koje nerijetko stradavaju za vrijeme tuče.

Meteorolog je poznat od davnina

Praćenje vremena je poznato od davnina jer je čovjek od davnina promatrao prirodu i mijenjanje godišnjih doba. Meteorolog kakvog danas poznajemo nije imao na raspolagaju meteorološke stanice i tehnologiju, već su se tadašnji meteorolozi oslanjali na kretanje zvijezda, oblaka, struja vjetrova, te predviđali vremenske prilike i neprilike na bazi onoga što su promatranjem neba vidjeli.

Prvi pisani trag o meteorologiji ostavio je grčki filozof Aristotel 400 tinjak godina prije naše ere nazivajući svoju knjigu Znanost o nebeskim pojavama. No, meteorologija se razvija izumom barometra polovinom 17. stoljeća i termometra na bazi žive pedesetak godina kasnije. Prve meteorološke stanice nastale su tek krajem 18. stoljeća koje su prethodnica današnjih meteoroloških stanica.

Danas uz zemaljske meteorološke stanice meteorolog koristi i podatke koje dobiva iz satelita koji kruže oko Zemlje koji daju stvarnu sliku o kretanju zračnih struja oko cijele zemaljske kugle. No, i danas postoje i prenose se uzrečice iz naroda koje nagoviještaju određene vremenske prilike, pa tako kažu kada Mjesec oko sebe ima krug on nagovješta kišu sutradan.