Kako nastaje grmljavina
Definiranje kako nastaje grmljavina
Od oblaka do obližnjeg drveta ili krova, gromu treba samo nekoliko tisućinki sekunde da se procijepi zrakom. Obično se kaže da jaka grmljavina koja prati munju dolazi iz samog zasuna. Međutim, gunđanje i režanje koje čujemo u grmljavinskim olujama zapravo proizlaze iz brzog širenja zraka koji okružuje munju. Dakle, to je tren koji pojašnjava kako nastaje grmljavina. Kako se munja iz oblaka povezuje sa zemljom, drugi udar groma vratit će se sa zemlje na oblake, slijedeći isti kanal kao i prvi udar.
Toplina iz električne energije ovog povratnog udara podiže temperaturu okolnog zraka na oko 27 000 C ° (48 632 F °). Budući da munji treba tako malo vremena da pređe od točke A do točke B, zagrijani zrak nema vremena za širenje. Zagrijani zrak komprimira se, podižući zrak od 10 do 100 puta veći od normalnog atmosferskog tlaka. Komprimirani zrak eksplodira prema van iz kanala, stvarajući udarni val komprimiranih čestica u svim smjerovima. Poput eksplozije, brzo šireći se valovi komprimiranog zraka stvaraju glasan, cvjetajući prasak buke. Masivni oblak nagovještava grmljavinsku oluju iznad Groom-a, malene zajednice duž starog američkog puta 66 u teksaškom panhandu. Nakon što ste otkrili kako nastaje grmljavina, definirajmo i nastanak munje.
Budući da električna energija ide najkraćim putem, većina munja je blizu vertikale. Udarni valovi bliže zemlji prvo dođu do vašeg uha, nakon čega slijedi udaranje udarnih valova odozgo. Vertikalne munje često se čuju u jednoj dugoj tutnjavi. Međutim, ako se grom račva, zvukovi se mijenjaju. Udarni valovi s različitih račvanja groma odbijaju se jedni od drugih, niski viseći oblaci i obližnja brda stvarajući niz nižih, kontinuiranih gunđanja grmljavine.
Činjenice o tome kako nastaje grmljavina
Da biste procijenili koliko je grom blizu i kako nastaje grmljavina, brojite sekunde između bljeska i udara groma. Svaka sekunda predstavlja oko 300 m (984, 25 ft). Grom se ne čuje samo za vrijeme grmljavine. Rijetko je, ali nije rijetko, čuti grmljavinu kad pada snijeg. Kako nastaju munje i kakve veze to ima sa time kako nastaje grmljavina? Grom ne stvara uvijek munje. U travnju 1885. godine, pet munja pogodilo je spomenik Washingtona tijekom grmljavinske oluje, no nije se začula grmljavina.
Električno polje "traži" kvaku. Nekako. Traži najbliži i najlakši put za oslobađanje od naboja. Često se munja javlja između oblaka ili unutar oblaka. Ali munja do koje nam je obično najviše stalo je munja koja ide s oblaka na zemlju - jer to smo mi. Kako se oluja kreće zemljom, jak negativni naboj u oblaku privlači pozitivne naboje u zemlji. Ti se pozitivni naboji pomiču prema najvišim objektima poput drveća, telefonskih stupova i kuća. "Stupnjeviti vođa" negativnog naboja spušta se iz oblaka tražeći put prema tlu.
Iako je ova faza udara groma prebrza za ljudske oči, ovaj usporeni video pokazuje da se to događa. Kako se negativni naboj približava tlu, pozitivni naboj, nazvan strujač, dopire do negativnog naboja. Kanali se spajaju i vidimo udar groma. Možemo vidjeti nekoliko udaraca istim putem, koji munji daju treperavi izgled prije nego što je električno pražnjenje završeno.
Što ju točno uzrokuje i kako nastaje grmljavina
Zašto točni i kako nastaje grmljavina? U djeliću sekunde munja zagrije zrak oko sebe do nevjerojatnih temperatura - vrućih čak 30 000 ° C. To je pet puta vruće od površine Sunca! Zagrijani zrak eksplozivno se širi, stvarajući udarni val jer se okolni zrak brzo komprimira. Zrak se zatim brzo hladi dok se hladi. To stvara početni CRACK zvuk, praćen tutnjavom dok stupac zraka nastavlja vibrirati. Ako promatramo nebo, vidimo munju prije nego što čujemo grmljavinu. To je zato što svjetlost putuje mnogo brže od zvučnih valova.
Udaljenost groma možemo procijeniti brojeći koliko sekundi treba dok ne čujemo grmljavinu. Potrebno je približno 5 sekundi da zvuk prijeđe 1 milju. Ako grmljavina gotovo trenutno prati munju, znate da je munja preblizu! Što još morate znati nakon što ste saznali kako nastaje grmljavina. Munja je važan dio vremenske prognoze. Geostacionarni instrument za mapiranje munje na satelitima serije GOES-R može otkriti aktivnost groma na gotovo cijeloj zapadnoj hemisferi. Znanstvenici koriste podatke sa satelita serije GOES-R, zajedno s podacima senzora za snimanje groma na NASA-inom satelitu za mjerenje tropskih kiša, za proučavanje munje.
Cjelovita slika groma u bilo kojem trenutku poboljšat će "trenutno bacanje" opasnih grmljavina, tornada, tuče i poplava. Evo nekoliko važnih pravila koja morate zapamtiti o sigurnosti od groma. Prvo pravilo munje: Nijedno mjesto vani nije sigurno u blizini grmljavinske oluje. Planirajte svoje aktivnosti na otvorenom tako da možete doći na sigurno mjesto u slučaju da se razvije grmljavinska oluja. Kad grmi grmljavina, idite unutra! Ako čujete grmljavinu, oluja vam je dovoljno blizu da predstavlja neposrednu prijetnju; nakon završetka grmljavine pričekajte 30 minuta prije nego što nastavite s aktivnostima na otvorenom ako su oblaci grmljavine negdje u blizini, ne biste trebali biti vani. Munja može putovati na velike udaljenosti. Ne mora kiša padati iznad glave da bi grom udario.
Nemojte čekati "zadnji trenutak" da potražite zaklon. Ne želite biti žrtva "groba iz vedra neba". Ako ste vani, uđite u zatvorenu zgradu. Također ste prilično sigurni u vozilu ako su prozori podignuti i ako ne dodirujete metal. Kad uđete u zatvorenu zgradu, držite se podalje od prozora, tuševa, umivaonika, kadica i elektroničke opreme poput televizora, radija, kablovskih telefona i računala. Ako vas uhvate vani i ne možete doći na sigurno mjesto, postoje stvari koje biste trebali izbjegavati kako ne biste povećali šansu za udarac. Nikada se nemojte skloniti pod drvo i kloniti se drugih visokih stvari poput stupova za pomoćne uređaje i zastave, već izbjegavajte otvorene prostore i uzvišice. Klonite se tribina i ograda od metala. Nikada nemojte ležati na tlu jer to povećava šanse za udar opasne struje tla.
Tagovi:
