Kako nastaje magla

Znate li kako nastaje magla?

Probudite se ujutro, pogledate kroz prozor i ne vidite skoro ništa osim bijele guste magle. Sigurno vam je barem jednom prošlo kroz glavu pitanje: kako nastaje magla? O čemu se tu točno radi i kako znanstveno objasniti ovu pojavu. Ako želite, na pitanje kako nastaje magla možemo odgovoriti na najjednostavniji mogući način.

Nema. naime, nikakve razlike između magle koja se nalazi među nama i oblaka koji su visoko na nebu. Magla je zapravo oblak koji se spustio među nas. Magla nastaje kada hladne zračne struje koje su se nalazile nekoliko kilometara iznad zemljine površine se spuste i naiđu na zemljinu površinu koja je toplija. Upravo zato, magle su najčešće u jesen, zato što se zrak tokom dana brže hladi nego zemlja i voda. Upravo zbog tog doticaja hladnog zraka s toplom podlogom nastaje magla. Pravilo je da su magle češće i gušće u gradu nego na polju. Razlog za to je što su gradovi puni smoga i prašine koji se pak miješa sa česticama vode i stvara gušću maglu.

Koji je znanstveni odgovor na pitanje kako nastaje magla

U prethodnom smo poglavlju pokušali na najjednostavniji mogući način objasniti kako nastaje magla, tako da svatko može razumjeti. Ovoga puta ćemo probati objasniti ovu pojavnost na znanstveni način. Magla je dakle meteorološka pojava koja se javlja u prizemnom sloju Zemlje, tzv. troposferi. Radi se o prizemnom oblaku kojeg čine vodene kapljice i ledeni kristali koji su toliko sitni da mogu lebdjeti u zraku.

Magla stoga smanjuje vidljivost na manje od kilometra. Kada je vidljivost veća od kilometra, radi se o sumaglici. Magla je najčešće bijele boje, ali kada je pomiješana s gradskom prašinom i dimom, zna biti lagano obojena u žućkastu boju. Kako nastaje magla? Magla nastaje kondenzacijom vode u slučaju vodene magle, i depozicijom vodene pare u slučaju ledene magle. Ako takav zrak koji je zasićen vodenom parom struji, to nazivamo adekvatnom maglom, a ako se hladi zračenjem, riječ je o radijacijskoj magli. Stvaranju magle generalno pogoduje tišina i slab vjetar uz uvjet inverzije temperature.

Kako nastaje magla i koje vrste magli razlikujemo?

Magla je pojavnost koju moramo razumjeti, jer osim što nam dan čini nekako tmurnijim i depresivnijim, ova pojavnost predstavlja i ozbiljnu opasnost u nautičkom i cestovnom prometu. Isto tako, usjevi u poljoprivredi mogu nastradati zbog prevelikog ohlađivanja. U skladu s navedenim, bitno je znati kako nastaje magla kako bismo bolje razumjeli ovu važnu prirodnu pojavu.

Prije svega vrijedi reći da pri temperaturama iznad ledišta magla će se stvoriti samo ako je visoka relativna vlažnost zraka. Do nastanka same magle će doći ako se hladan zrak susretne s toplijom površinom zemlje ili vodom. Prema jačini magle, možemo ju podijeliti na tri vrste: slabu, a to je ona magla s vidljivošću manjom od jednog kilometra, umjerenu gdje je vidljivost manja od 500 metara i jaku gdje je vidljivost manja od 50 metara. Od magle također moramo razlikovati i sumaglicu. Sumaglica se sastoji od sitnih kapljica vode, a nastaje isto kako nastaje magla.