Kako nastaje rosa

Biserna rosa najljepše sjaji na zelenom lišću

Malene kapljice u travi kristalnog sjaja su više neka lirska slika nego pitanje koje si baš postavljate, pa ipak nastaju posve prozaično, kondenzacijom vodene pare kasno na večer ili u rano juro, kada toplija i lakša vodena para dodirne hladnije biljke stvore se ti kristalni mjehurići. Biserna rosa najljepše sjaji na zelenom lišću, ali ona pada i po drugim predmetima, građevinama, drvenim ogradama, automobilima, krovovima, mostovima, a pojavljuje se u kasno ljeto, ranu jesen i kasno proljeće.

Obzirom da su nam klimatske promjene ispreturale godišnja doba, navedena razdoblja mogu iznenada postati hladna, tada će se rosa pojavljivati u obliku mraza ili inja. U krajnjem slučaju sve je to voda u obliku padalina, ali različitih agregatnih stanja zbog razlike u temperaturama zraka i predmeta na tlu zbog koje se vodena para s dodirom s hladnim predmetima se pretvara u rosu koja je padalina kao i kiša, mraz ili inje, a u biti sve pada na zemlju kao kiša.

Rosa nastaje pri temperaturi rosišta

Zrak zasićen 100% relativnom vlagom se mora hladiti do konstantnog tlaka pri kojem vodena para iz zraka pada na hladniju zemlju i počinje kondenzacija vodene pare koja se pretvara u sjajne kapljice rose. Potrebno je znati da rosa nastaje pri temperaturi rosišta koja je nešto viša od nule stupnjeva celzijusa, ako je nula ili ili niža od nula stupnjeva celzijusa, umjesto rose na automobilu će vas ujutro dočekati ili mraz ili inje, iskreno rosu je lakše maknuti.

Postoje način za mjerenje točke rosišta, a najjednostavniji uređaj za mjerenje temperature rosišta se sastoji od poliranog metalnog ogledala koje se izlaže strujanju zraka koje ga hladi, a kada se pojave kapljice vode koja je rosa na ogledalu onda se očita točka rosišta koja jest i mora biti nešto viša od točke ledišta. Zemlja otpušta svoju nakupljenu dnevnu toplinu u predvečerje i noću, a s jutarnjim izlaskom sunca se opet počinje zagrijavati i isparavati vlagu u atmosferu.

Rosa je jutarnji napitak za biljke i životinje

Poznato je da se biljke mogu hraniti i preko lišća, pa kapi rose koje se ne spuste do tla lišće jednostavno apsorbira, a piju je i žedne životinjice. MLade djevojke su po narodnoj predaji skupljale rosu iz cvjetnih čašica i latica jer je navodno djelovala kao eliksir mladosti i ljepote i prirodni kozmetički tonik. Rosa je jutarnji napitak za biljke i životinje, a što od njih preostane "popije" sunce čim počne izranjati na Istoku.

Točkom rosišta, rosom i drugim padalinama se bavi meteorologija, jer rosa, njezina količina i rasprostranjenost ovise o okolišnim uvjetima, temperaturama tla i zraka, te količini vlage u zraku, kao i atmosferskim tlakovima. Točka rosišta nastaje porastom vlage u zraku pri istoj temperaturi ili padom temperature pri konstantno istoj vlažnosti. Ljudima i njihovom zdravlju najviše odgovara točka rosišta od 10 stupnjeva celzijusa. Ako je rosište iznad 20 stupnjeva celzijusa metereopati osjećaju tegobe, valunge, valove znojenja i razne druge tegobe.