Kako nastaju autoimune bolesti – Uzroci nastanka autoimunih bolesti

Kako nastaju autoimune bolesti

Koji su uzroci autoimunih bolesti? Da bismo odgovorili na ovo pitanje, prvo moramo razumjeti kako funkcionira imunološki sustav. Naime, imunološki sustav je obrambeni sustav koji nas štiti od infekcija, poput virusa, bakterija i parazita. Neke stanice imunološkog sustava ne mogu prepoznati strukture vlastitog tkiva pa se počinju boriti protiv njih. Na njih utječu određeni čimbenici kao što su genetska predispozicija, infekcije, veliki stres, prehrana, pogoršanje crijevnog zdravlja, hormonski utjecaj, lijekovi, kemikalije, pušenje. S vremenom se razvijaju simptomi bolesti koja se naziva autoimuna bolest. Dakle, autoimune bolesti nastaju kada imunološki sustav počne napadati zdrave stanice koje štite tijelo, što može uzrokovati niz zdravstvenih problema. U svijetu postoji više od 80 autoimunih bolesti. Vrste bolesti imunološkog sustava su brojne i mogu zahvatiti različite organe u našem tijelu. Obično se pojavljuju na koži, zglobovima, plućima i bubrezima. Neki od njih su agresivniji i utječu na središnji živčani sustav. Autoimune bolesti uključuju: reumatoidni artritis, sistemski eritematozni lupus, Sjögrenov sindrom, multiplu sklerozu, sklerodermiju, dijabetes tipa 1, Hashimotovu bolest, Crohnovu bolest, psorijazu, Guillain-Barrêov sindrom (GBS). Procjenjuje se da je tri puta više žena nego muškaraca pogođeno autoimunim bolestima.

Koji su simptomi autoimune bolesti?

Autoimune bolesti mogu se očitovati nizom različitih simptoma, koji mogu varirati ovisno o vrsti bolesti i zahvaćenim organima u tijelu. Među najčešćim znakovima bolesti je osjećaj kroničnog umora. Bolesti imunološkog sustava mogu uzrokovati određene promjene na koži, poput osipa, crvenila i mrlja. Otok, ukočenost i bol u zglobovima su među očitim znakovima, a često se vide kod reumatoidnog artritisa i lupusa. Poremećaj imunološkog sustava utječe na gubitak snage i slabljenje mišića. Mogu se javiti i probavni i želučani problemi, bolovi u trbuhu, proljev i zatvor. Vrlo često pacijenti imaju emocionalne i psihičke probleme, odnosno anksioznost, depresiju i nedostatak koncentracije. Ostali simptomi uključuju crvenilo i bol u očima, zamagljen vid, groznicu, suha usta i svrbež po cijelom tijelu. Stoga su znakovi bolesti različiti kao i njihovo podrijetlo, što može otežati dijagnozu. Autoimune bolesti mogu biti vrlo opasne i pogoršati se ako nema odgovarajućeg liječenja. Stoga je iznimno važno započeti liječenje što je prije moguće. Cilj liječenja je neinvazivnim metodama u obliku lijekova umanjiti simptome bolesti i usporiti njezino daljnje napredovanje.

Liječenje autoimune bolesti

Vrste autoimunih bolesti dijagnosticiraju se liječničkim pregledom, krvnim i drugim medicinskim pretragama. Rezultati ovih pretraga i procjena medicinskog stručnjaka igraju važnu ulogu u određivanju točne dijagnoze i odgovarajućeg plana liječenja. Primljeni tretmani mogu smanjiti upalu i kontrolirati imunološki odgovor tijela. Liječenje može uključivati fokusiranje na kontrolu simptoma, smanjenje upale, zaustavljanje napredovanja bolesti i poboljšanje kvalitete života pacijenta. Među najčešće korištenim metodama su steroidi, imunosupresivi i protuupalni lijekovi. Uz pomoć fizioterapije i određenih programa tjelovježbe povećava se mišićna snaga i pridonosi pokretljivosti zglobova. Poznato je da su autoimune bolesti i prehrana u izravnoj vezi. Stoga se bolesnik mora pridržavati posebnih dijeta ili određenih namirnica, koje smanjuju simptome bolesti. Upravljanje stresom može ublažiti simptome, pa se često preporučuju vježbe dubokog disanja, joga i meditacija. Sve autoimune bolesti su jedinstvene i kao takve liječenje je prilagođeno individualnim potrebama svakog pacijenta. Prevencija je od velike važnosti jer se na taj način može izbjeći razvoj drugih zdravstvenih problema.