Kako nastaju sante leda

Što su sante leda

Sante leda ili kako ih zovu iceberg, isberg prevedno znači ledeno brdo. To je masa slatkovodnog leda koja se odvalila s nekog ledenjaka i pluta po moru. Tako plutajući predstavlja veliku opasnost za brodove jer se iznad površine mora obično oko Antarktika, nalazi oko 10% ukupne mase sante leda dok je preostali dio ispod površine mora. Kada se brod zabije u takvu čvrstu masu kao što se to dogodilo poznatom putničkom brodu Titaniku 1912. godine brod nema šanse da probije santu leda ili da brod ostane čitav i nastavi plovidbu. U slučaju sudara broda sa santom leda nastat će puknuće na trupu broda i brod će potonuti.

Santa leda pluta u moru i dnevno može proputovati 10 do 12 km, a da se ne rastopi i omekša jer je temperatura mora i zraka vrlo niska u područjima oko Antarktika. U samoj santi leda mogu se naći i odlomljene stijene ako je santa leda odlomljena s ledenjaka i sa njome i stijena, a ledena masa je ionako vrlo čvrsta i često djeluje poput vrlikog oštrog noža.

Kako nastaju sante leda

No, kako zapravo nastaju sante leda, što dovodi do puknuća. Ledenjak je fiksan dio Antarktika, a ledene se mase novim smrzavanjima i novim slojevima snijega i leda stvaraju tisućama i više godina s obzirom da je temperatura vrlo niska teško se ledenjak topi. No, uslijed globalnog zatopljavanja pojava santa leda je učestalija jer se zagrijavanjem i pod teretom mase leda, ledenjaci pucaju. Pucanjem ledenjak otpušta svoje dijelove u obliku sante leda koja će kliziti po ledenjaku dok ne dođe do morske površine. U morskoj će površini santa leda plutati s time da će biti vidljiv iznad površine mora samo manji dio ledenog brda.

Ledenjak će puknuti i mogu nastati ledena brda koja mogu imati promjer i do 120 kilometara i volumen od 5000 m3, pa pokušajte zamisliti tu masu i usporediti je sa veličinom putničkog broda. Ne postoji putnički brod koji bi imao promjer 120 kilometara i bio jači od ovakve ledene mase koja godinama pluta u morima nošena morskim strujama.

Kako se danas borimo protiv opasnosti sante leda

Nakon potpnuća putničkog broda Titanika, brodovlasnici su svakako postali pažljiviji i oprezniji jer promet brodovima nije prestao čak ni u području gdje su sante leda uobičajena pojava. Zbog troškova rute brodovima se određuju i da prolaze oko Antarktika gdje i danas postoje sante leda i predstavljaju opasnost za brodove.

No, danas za razliku od prošlih stoljeća postoje obalne straže koje prate plutajuće ledene sante i javljaju brodovima gdje se nalaze i koji im je predviđeni smjer kretanja s obzirom na smjerove morskih struja. Velika većina santi doplovi do toplijih mora gdje se otopi prirodnim putem naročito one koje su doplutale do Golfske struje istočno od Kanade.

Međutim, pojavom zatopljavanja broj santi se povećava, a time se mijenja i flora i fauna mora jer su to slatkovodni ledenjaci koji se tope u morima koja su slana, a s druge strane dolazi do podizanja razine mora i oceana, te uz izmjenu plime i oseke razine mora u nekim mjestima pokazuju promjene nastale uslijed globalnog zatopljenja.