Kako nastaju vulkani

Što su vulkani

Vulkani su geološki oblici koji su formirani kao stošci iz kojih lava izlazi na površinu Zemlje, a najčešće se nalaze na mjestima gdje su krajevi litosfernih ploča ispod površine zemlje. Vulkan nastaje kada magma zbog tektonskih pomaka ili promjene dubinskog tlaka pri visokoj temperaturi od 600 do 1200 stupnjeva Celzijusa pokreće magmu i stvara uzgon prema površini zemljine kore te je izbacuje.

Vulkan može biti različitog oblika no stožasti je oblik najčešći jer se zbog erupcija koje su već bile formirao oblik. Vulkani mogu biti preko 8000 metara nadmorske visine veliki, a postoje različite vrste ovisno o području gdje su nastali.

Znanost koja se bavi proučavanjem vulkana je vulkanologija i znanstvenim proučavanjem i istraživanjem je dokazano da svaki vulkan ima tri faze svog životnog ciklusa. Prva je faza aktivnost, odnosno stanje latencije kada je vulkan aktivan i može eruptirati svake minute, druga je faza neaktivnost, mirovanje jer sam vulkan pokazuje geološku aktivnost međutim nije bilo izbacivanja lave već stoljećima, te zadnja treća faza je stanje izumiranja, to je onaj vulkan koji nije imao erupciju više od 25 tisuća godina.

Kako nastaju vulkani

Vulkani nastaju zbog tektonskih pomaka ispod površine zemljine kore ili zbog stvaranja dubinskog tlaka koji će masu magme gurati prema površini zemljine kore. Magma koja izlazi kroz otvor stožastog oblika se naziva lava i ona teče s vrha vulkana u podnožje i putuje toliko daleko koliko je nova magma gura iz vulkana.

Određeni vulkani izbacuju i lavu i vulkanski pepeo i mogu vrlo razorno djelovati na okoliš i na izgrađene objekte jer vrućina koju lava ima razara sve pred sobom i topi u pepeo. Vulkan može biti i podmorski te tisućljetnim erupcijama tako stvaraju otoke u oceanima, takav primjer su i Havaji koji su nastali vulkanskom erupcijom.

Vulkanska erupcija je proces izbacivanja magme, velika razorna emisija plinova, magme i pepela prema površini zemljine kore kroz otvor na vrhu vulkana. Vulkanska erupcija nastaje zbog visoke temperature i dolazi do rastaljivanja stijena ispod površine zemlje, te uslijed unutarnjih eksplozija što zbog dubinskog tlaka ili tektonskih pomicanja se stvara izbacivanje magme. Vulkanska erupcija može trajati unedogled dok se unutarnja temperatura ne smanji i normalizira, a najava erupcija su uvijek plinovi i para koji su prvi znak da će vulkan eruptirati.

Vulkani vrste

Vulkani imaju osnovnu podjelu na kopnene i povodne vulkane, ovisno gdje se nalaze i eruptiraju. No, klasična je podjela vulkana na nekoliko osnovnih vrsta.

Stratovulkani su vulkani vrlo velike visine koji mogu biti i oko 8000 metara visoki, stožastog su oblika zbog prethodnih erupcija te su zapravo sagrađeni od stvrdnute lave koja je tiućljećima prije eruptirala. Uglavnom se stratovulkani najviše nalaze na kopnu. Druga vrsta su vulkanska kaldera koji imaju svoje gejzire i termalnu vodu koja izvire kao vruća voda, a najčešće su to i vulkanski otoci. Štitni vulkan je veliki vulkan koji je formiran tisućama ili milijunima godina, nisu toliko strmi kao stratovulkani, te ovaj vulkan izgleda kao štitnik iz zraka. Štitni vulkan će rijetko izazvati katastrofe velikih razmjera jer se oni šire do 10 kilometara u širinu i oko 500 metara u visinu, te su manje razorne snage.

Supervulkani su oni koji imaju veliku razornu moć, a takvih ima pojednako i na kopnu i u moru, svojom aktivnosti oni mijenjaju okoliš i formiraju vulkanska područja.